U trećem kvartalu zabilježen je pad prihoda u turizmu, pokazuje analiza HNB-a koja će, odgovaraju nam iz HNB-a, biti potkrijepljena konkretnim brojkama do kraja godine. No, pad je već sada registriran i ne treba ga podcijeniti, piše Forbes.
“Godišnji pad izvoza usluga u trećem tromjesečju od -1,8 posto realno odražava stagnaciju izvoza usluga u nominalnim iznosima uz istodobni rast cijena usluga na godišnjoj razini. Pritom je u nominalnim iznosima izvoz turističkih usluga i usluga oplemenjivanja robe smanjen, dok je izvoz većine drugih usluga povećan. U ranijem dijelu godine slabi izvozni rezultati najviše su bili odraz učinka baznog razdoblja kod izvoza oplemenjivanja robe. Što se tiče turizma, u trećem je tromjesečju zabilježen godišnji pad noćenja stranih gostiju -0,6 posto, nakon vrlo dobre predsezone. Uzimajući u obzir blagi pad nominalnih prihoda od turizma i rast cijena turističkih usluga u tom razdoblju, može se zaključiti kako je realna potrošnja stranih gostiju primjetno smanjena, što uvelike objašnjava realni pad izvoza usluga u trećem tromjesečju“, pojašnjavaju iz HNB-a.
Pad je nastao u razdoblju od srpnja do rujna
Za komentar detektiranog pada zamolili su ekonomisticu koja se već godinama bavi analizom hrvatske turističke slike, Martinu Tkalec, s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
„Istina je da je treće tromjesečje po većini pokazatelja zabilježilo smanjenje u odnosu na godinu ranije, pogotovo što se tiče dolazaka stranih turista. Primjerice, dolasci stranih turista u trećem tromjesečju bili su manji za -0,4 posto, a noćenja za -0,6 posto. Ipak, mislim da je važno turističku aktivnost, prihode i zaradu od turizma promatrati na temelju cjelogodišnjih pokazatelja, ili barem svih dostupnih, primjerice za prvih 9 mjeseci. Tako je u prvih 9 mjeseci u Hrvatsku došlo 2,6 posto više stranih turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te su oni ostvarili 0,4 posto više noćenja. S domaćim turistima brojevi su također pozitivni, 7,5 posto više dolazaka te 6,9 posto više noćenja. Nemamo još dostupne službene podatke o fizičkim pokazateljima za listopad, ali prema dostupnim izvorima o potrošnji, čini se da je i listopad bio dobar kao što je to bila i predsezona.“, upozorava Tkalec.
Ona ističe kao zanimljiv pokazatelj i podatke Porezne uprave o fiskaliziranim računima za prvih 10 mjeseci ove godine. U djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića iznos računa rastao je čak i u realnim terminima, za 4,5 posto. Međutim, kod smještaja, gdje je rast cijena visok već jako dugo, uočljiv je pad realnih iznosa računa u iznosu od -4,7 posto.
„Detaljnijom analizom može se vidjeti da je taj pad gotovo u potpunosti nastao u srpnju, kolovozu i rujnu. Odnosno da je realni pad u potpunosti zaustavljen u listopadu ove godine.“, kaže Tkalec, te naglašava da je velika nepoznanica u cijeloj priči o prihodima od turizma to što se ne zna gotovo ništa o prihodima privatnih iznajmljivača jer oni nisu fiskalizirani, a radi se o segmentu koji čini velik dio smještajnih kapaciteta Hrvatske. „Tako da konačni sud o prihodima od turizma ima velik udio pogreške i pogađanja.“, kaže Tkalec.
Dogodila nam se cheapflacija
A ako se ovi podaci koji su nam poznati sada stave u širi kontekst, je li to prelijevanje trendova iz EU, ili bi to mogao biti pokazatelj specifičnih hrvatskih problema u turizmu, odnosno definiranju uloge turizma u ukupnom gospodarstvu?
„Čini mi se da se kod nas dogodilo da su našim tipičnim turistima, slabije kupovne moći, naše turističke usluge postale preskupe. Odnosno, dogodila nam se cheapflacija, inače jeftinije usluge imale su veću stopu inflacije od inače skupljih premium usluga (ili premium destinacija). I tu smo izgubili jedan dio turista, a drugi dio je otišao u pred i posezonu kako bi izbjegli inflacijski udar. Pitanje je kako ćemo se nositi s inflacijom cijena turističkih usluga u sljedećoj sezoni. Mislim da bi to moglo odrediti uspjeh turizma u 2025.“, komentira ekonomistica Tkalec.
Ona smatra da se počelo događati ono o čemu se već dugo priča – a to je nastojanje da se smanji pritisak na srpanj i kolovoz i produlji turistička sezona. „Jedino što je do toga djelomično došlo preraspodjelom, a ne toliko ukupnim povećanjem broja turista. Ideja bi trebala biti da broj turista raste, i to u mjesecima kada kapaciteti nisu popunjeni. Mislim da je to nešto na čemu treba raditi. Dakle na poboljšanju ponude i broju letova u mjesecima izvan špice sezone.“, zaključuje Marina Tkalec kratak osvrt na najnovije brojke o turizmu u Hrvatskoj.
