Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković, u Novom danu je komentirao situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj te otkrio koliko je novih varijanti otkriveno.
“Novi sojevi nisu neočekivani i pojavljivat će se dok god ima ovoliko zaraženih. Na početku je britanski soj bio jedan koji je izrastao u globalnu pandemiju određenog soja. Primjerice, prošle godine je španjolski soj bio najrašireniji u Zapadnoj Europi pa se moglo reći da je to glavni soj i zašto bismo onda sekvencionirali, ali mislim da je to krivi pristup”, rekao je Oliver Vugrek u Novom danu i otkrio što je u njihovom laboratoriju otkriveno:
Indijski soj još nije otkriven u Hrvatskoj
“Od početka prosinca pratimo sporadično pojedine uzorke. Zadnja tri mjeseca, od Božića do 2. travnja, analizirali smo 24 uzorka. Među njima ima ostataka španjolskog soja, zatim trećina je varijanta koja je bila škotska/češka, oko devet uzoraka je britanski soj s pojedinim varijantama, pogotovo onim pod povećalom u južnoafričkom i brazilskom soju, a to je zapravo njujorška varijanta, ali zasad indijski soj nismo pronašli među uzorcima, no to su podaci do 2. travnja.”
“Njujorški soj se pojavio u SAD-u početkom siječnja, dospio do nas krajem siječnja, a mutacije će nastati neovisno. Moguće je da će indijska varijanta neovisno nastati možda u Kini ili Australiji, virus mutira i bilo gdje se u svijetu može mutirati i manifestirati se u populaciji. Ako je velik broj zaraženih, onda je opasnost puno veća da se nova varijanta manifestira. Indijsku varijantu još nismo vidjeli. No, može nastati spontano, ne mora doći iz Indije”, pojasnio je Vugrek.
Ističe da su nove mutacije uvijek pod povećalom jer se sad u fazi cijepljenja želi postići što veća učinkovitost, nitko ne priželjkuje nove, otpornije sojeve. Na pitanje može li se spriječiti širenje novih varijanti, konkrentno indijskog soja, kaže:
“Treba sekvencionirati i ako se otkrije ranije, ti ljudi se mogu izolirati i tako se priječiti da se virus proširi u ostatak populacije. Ne možemo se samo osloniti na cijepljenje pa se lažno osjećati sigurnima. Sojevi će se razvijati, znamo da se ljudi zaraze dvaput u kratkom razdoblju, i osobe koje su cijepljene. I dalje treba pratiti što se događa, a ako ne znamo koji sojevi kruže, to nije dobro.”
13 izmjena koje nisu zabilježene u Europi
Kazao je kako ne zna prate li se sustavno u Hrvatskoj razvoj novih varijanti dodavši da imamo kvotu od oko 200 uzoraka mjesečno preko ECDC-a. Ne zna koliko se to koristi, no kaže da je i 200 uzoraka mjesečno premalo da bi se izolirao dominantni soj.
“Naši uzorci su uglavnom sa sjevera zemlje. U tom spike proteinu ima konstantno novih mutacija. U 24 uzoraka smo vidjeli 13 izmjena koje nisu zabilježene u Europi. Uvijek postoji mogućnost da se neka od tih varijanti pretvori u dominatni soj”, dodaje i ističe da su, što se tiče smrtnosti, svi sojevi “tu negdje”.
Također, napominje da nova varijanta može nastati i spontano, ne mora biti “uvezena”: “Novi soj ne mora nužno biti prenošen od neke zaražene osobe, nego takva mutacija može nastati i u našim krajevima. Što je veći broj zaraženih, to je veća opasnost od novih varijanti koje će prerasti u određeni soj. Ta mogućnost postoji uvijek ako je velik broj zaraženih. Zato to treba smanjiti pa bi se onda i razvoj novih sojeva usporio.”
Kaže da različite reakcije na bolest najvjerojatnije ovise o genskim predispozicijama te da nije realno očekivati da će virus nestati:
“Nije realno očekivati da će virus nestati, virusi su s nama desetke milijuna godina, oni evoluiraju i dio su naše evolucije, nije realno za očekivati da će jednostavno nestati, a i previše je ljudi zaraženo. Moramo se nositi s time i nadati se da ćemo cijepljenjem usporiti pandemijju, a tko zna kakva će biti situacija za godinu dana, nadam se da će biti normalniji život.”
Zabilježen je i prijenos ovog koronavirusa s čovjeka na životinju, a Vugrek kaže da je zasad poznato sedam koronavirusa koji mogu zaraziti čovjeka, no za pretpostaviti je da će razviti i još neki.
Oni na Institutu Ruđer Bošković svoja istraživanja o varijantama novog koronavirusa sami financiraju, no uspjeh im je nagrada:
“Zasad nismo dobili ništa od drugih, sami financiramo istraživanje iz sredstava laboratorija. Objavili smo tri znanstvena rada, to nam je neko zadovoljstvo da su ti podaci ipak vrijedni.”
