Nedavno su, uz mural francuskom branitelju Vukovara Jean-Michelu Nicolieru ubijenom na Ovčari, koji je početkom prosinca naslikan na rivi u Supetru na Braču, osvanuli grbovi HOS-a uz poruku: „Topot hrvatski se čuje, dok se nebo plavi. Proklet bio tko ih zaboravi“. Po nalogu gradonačelnice Supetra, članice Predsjedništva SDP-a i saborske zastupnice Ivane Marković, komunalni redari uklonili su grbove HOS-a, ali je ostavljeno ime heroja Nicoliera. Ta akcija supetarskih vlasti pokazala je kako agilna i samouvjerena vlast može zaustaviti nasrtaje ekstremne desnice koja bi radila što joj se hoće, pa i crtala po gradu bez ikakve dozvole, reda i načina.
No, kako stvari sada stoje, desetak dana nakon pokušaja protupropisnog nametanja nelegalnih murala, među kojima je ispisan i ustaški pozdrav, supetarska vlast na čelu s Ivano
.png)
m Marković odnijela je apsolutnu pobjedu: nelegalni su murali uklonjeni, radikalno desna manjina ušutkana, i Supetar se, čini se, vratio svojoj idiličnoj zimskoj bonaci, tako tipičnoj za hrvatske otoke, poslovično nesklone političkim incidentima i radikalizmu bilo kakve vrste, piše Boris Pavelić za Lupiga.
Što se događalo nakon što je mural obrisan?
- Ti su dani bili vrlo intenzivni i zahtijevali su razboritost, dosljednost procedure i stalne napore da se situacija smiri kako ne bismo izazvali dodatne nemire. Prije svega jer nismo znali tko stoji iza svega. Nažalost, dio mlađih ljudi doveden je u zabludu da mogu raditi ono što oni osobno smatraju ispravnim, neovisno o pravilima. Postoji vrlo uzak krug ljudi koje su očito ponijele poruke s glazbenih pozornica i javnih događanja, a koji danas misle da mogu putem ulice nametati svoju volju i rušiti ustavni poredak Republike Hrvatske. Pravila su, međutim, vrlo jasna i jednostavna: vlast se bira na izborima. To je temelj slobodne demokracije i ustavnog poretka Republike Hrvatske. Ne bira se na koncertima, u kafićima, na ulici ili na nekom mulu, nego isključivo kroz zakonom propisanu proceduru, sukladno Zakonu o lokalnim izborima, svatko tko ispunjava uvjete može se kandidirati, prikupiti potpise, predati kandidacijsku listu, voditi kampanju i na kraju prihvatiti volju birača. Problem nastaje onda kada dio ljudi ne prihvati izborni rezultat ili, još gore, kada oni koji uopće nisu sudjelovali na izborima požele odlučivati o vlasti. Tada započinje pokušaj urušavanja institucija, a taj obrazac, nažalost, gledamo posljednjih mjeseci ne samo u Supetru, nego i u drugim sredinama, uključujući i Zagreb. Kada je ova situacija počela poprimati šire razmjere, suočila sam se s velikom količinom mržnje i prijetnji od onih koji smatraju da svi moramo misliti isto. Policija je tu odradila profesionalan posao i osjećala sam se sigurno.
Podržava li većina Supetrana način kojim ste se suprotstavili nelegalnom muralu?
- Prije svega, iskreno mi je žao što su se podjele s nacionalne razine prelile na naš mali grad. Supetar je uvijek bio mjesto mira i suživota. Međutim, kao demokratski izabranoj gradonačelnici, ali i kao građanki Republike Hrvatske, potpuno mi je neprihvatljivo dopustiti da netko radi što želi: da se noću okuplja, hoda gradom s prekrivenim licima, s maskama i kapuljačama te stvara nemir u zajednici. To ne može biti prihvatljivo u uređenom društvu. Jednako tako mi je neprihvatljivo da se na ulazu u mjesto ili u staroj gradskoj jezgri pojavljuju pozdravi koji desetljećima izazivaju duboke podjele u društvu i imaju uporište u zločinačkom ustaškom režimu. To ne može i ne smije biti poruka koju šaljemo našim sugrađanima, ali ni gostima različitih nacionalnosti koji dolaze u Supetar. Supetar nije i nikada neće biti grad poruka mržnje, da nam na zidu stoji „proklet bio“ i slične parole. Građani Supetra su mi se u velikom broju javljali, zaustavljali me na ulici, pisali i zvali. Neovisno o političkim preferencijama, velika većina smatra da grafitima nije mjesto na bijelom bračkom kamenu, osobito u staroj, zaštićenoj gradskoj jezgri. Mnogi su se zgrozili nad idejom da pojedinci samovoljno odlučuju što će se crtati i gdje, bez ikakvih dozvola i procedura. Naravno, postoji i manji dio ljudi – a među njima su se posebno istaknuli pojedini članovi HDZ-a – koji takvo ponašanje smatraju normalnim i poželjnim te ga pokušavaju opravdati Domovinskim ratom. Smatram da je duboko sramotno najveće vrijednosti Republike Hrvatske koristiti kao alibi za kršenje zakona i samovolju.
Tko je gradski vijećnik koji je u Gradskom vijeću glasao za odluku o zabrani ispisivanja grafita na javnim površinama, a sada je osobno sudjelovao u njezinu kršenju, ispisujući mural na zabranjenoj površini? Kojoj stranci pripada, i kako je objasnio svoj postupak, pitao je novinar gradonačelnicu.
- To morate pitati njega. Ali ako se referirate na osobu koja je u javnosti davala izjave da će „vratiti oznake HOS-a“ i koja se fotografirala s ustaškim obilježjima, ta osoba već dva mandata nije gradski vijećnik Grada Supetra. Nije sudjelovala na posljednjim lokalnim izborima iako je, uvidom u dokumentaciju, glasala o Odluci o komunalnom redu donesenoj 2018. godine, kada je bio gradski vijećnik. Riječ je o osobi koja danas formalno nema nikakvu političku ni institucionalnu odgovornost, ali je tijekom lokalnih izbora asistirala HDZ-u. Pokušao je djelovati preko raznih grupa koje nemaju veze s politikom gdje je naišao na odbijenicu i to dovoljno govori o političkom smjeru i pokušaju da se izgubljena politika, bez izborne podrške građana, pokušava nametnuti putem ulice. Ta osoba očito ne poznaje Odluku o komunalnom redu, iako je sudjelovala u njezinu donošenju i ne razumije procedure upravljanja javnim površinama. Upravo zato je važno razdvojiti činjenice od političkih manipulacija: odluku o zabrani ispisivanja grafita donijelo je demokratski izabrano Gradsko vijeće i ona vrijedi jednako za sve, bez obzira na političke ili ideološke stavove. Institucije postoje s razlogom, a Supetar se neće voditi galamom, prijetnjama ili samovoljom onih koji nisu dobili povjerenje građana na izborima. A još manje ćemo tolerirate ustaške parole i za to koristiti kao pokrivalo domoljublje i ljubav prema Hrvatskoj. Jeftini trik više ne pali. Ljudima je dosta toga i prestali su se bojati. Što se tiče grafita, jednako bih postupila da je pisalo bilo što drugo - kaže gradonačelnica i nastavlja:
- U jednoj emisiji jasno sam rekla da pozdrav koji je uzrokovao toliko podjela, pod kojim su ljudi odvođeni u koncentracijske logore i ubijani te pod kojim su provođeni rasni zakoni, ne može biti pozdrav koji će nas ujediniti, niti ga se može smatrati domoljubnim. Ustavni sud se o tome javno očitovao, a u preambuli Ustava Republike Hrvatske jasno piše: „...u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugoga svjetskog rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.), u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943.)“. Ne znam što je gore: nametanje ustaške i fašističke ideologije kao nešto što je „hrvatsko“, što je sramota i vrijeđa svakoga tko je položio život za slobodnu i demokratsku Hrvatsku, ili odobravanje takvih stavova od strane onih koji bi trebali štititi zakon i dignitet države, a to su prije svega premijer i Vlada. Premijer pokušava prebaciti krivnju na ljevicu, tvrdeći da ona „histerizira i izmišlja“, a najveća je odgovornost na njemu. Podsjećam vaše čitatelje: oni koji se najviše hvale titulom „ultimativnih Hrvata“ često čine suprotno interesu države – primaju mito, sudjeluju u pljački bolnica, donose zakone koji pogoduju malom broju građana ili zakone koji pokušavaju rasprodati zadnje resurse - prostor - grade nelegalno i ne plaćaju poreze. Isto tako, cijela jedna stranka koja je politiku gradila na ovim temama ima pravomoćnu presudu koju ne može ignorirati. Takvi ljudi nemaju pravo govoriti meni niti bilo kome što znači biti domoljub i što znači voljeti Hrvatsku. Domoljublje je poštivanje zakona, građanskih vrijednosti i zajedništva, a ne iskorištavanje povijesti i simbola za politički oportunizam koji stvara podjele u društvu ili opravdavanje vlastite samovolje. To je najgora vrsta politike i dugoročno samo stvara razdor u cilju svoga probitka, dok iza sebe ostavlja razjedinjen narod - rekla je Ivana Marković.
Cijeli intervju možete pročitajte OVDJE.
