Predsjednik splitskog HSLS-a Tonći Blažević nedavno je istupio iz vladajuće koalicije u gradu Splitu nezadovoljan nedostatkom komunikacije i transparentnosti. Za Dalmacija Danas otkrio je što se od tada promijenilo, što misli o gradonačelniku i kolegama vijećnicima, koga smatra odgovornim za Marjan, kako gleda na brojne projekte koje gradska vlast najavljuje i s kojom bi političkom opcijom izašao na nadolazeće lokalne izbore.
Krajem 2019. godine ste raskinuli koaliciju s HDZ-om. Jeste li zadovoljni tom odlukom? Što se od tada promijenilo?
- Ta je odluka bila neminovna, jer po našem shvaćanju, ako si u koaliciji, to znači da surađuješ i da dogovaraš najbitnije poteze. Apsolutno prihvaćam tko je veći, a tko manji partner, ali veće odluke koje se donose u Gradu, trebale su se raspraviti na razini koalicije, no to se nije događalo. Nije mi žao zbog razlaza. Da se razumijemo, što god smatramo da je dobro ćemo podržati, a s čim se ne slažemo nećemo.
Znači događalo se da ste potpuno neiformirani o odlukama koje donosi vladajuća većina koje ste dio?
- Tako je. Uvijek koristim taj primjer, ali da je HSLS imao riječ u tome, nikad se ne bi dogodila priča s metroom. Svima je jasno da ćemo jednog dana spojiti Zračnu luku s gradom putem željeznice, ali za to treba vremena. Metro je bio čisti PR potez, baš je lijepo bilo i otvaranje, ali činjenica je da je koji milijunčić kuna otišao u ništa i to me boli, kao liberala, ali i kao čovjeka.
Nećete više u koaliciju s HDZ-om?
- Ne planiramo, ali nikad u životu ništa nije sigurno, pa tako ni to. Stranke predstavljaju ljudi sa svim svojim plusevima i minusima. Trenutno sam ja predsjednik HSLS-a, a HDZ vode kolega Škorić i Opara, mi se nismo našli u ovoj priči, ali sutra će doći novi ljudi, koji će možda surađivati, a možda i ne.
Kako ocjenjujete gradonačelnikov dosadašnji rad?
- Uvijek kažem, za mene vrijedi Dalićeva maksima. On je od dvadeset i nešto nogometaša koji nisu mogli dobiti ni Finsku uspio stvoriti ekipu koja je bila druga na svijetu, a glavna uzrečica mu je bila 'poniznost'. To znači da prihvaća da postoje različita mišljenja, da zna poslušati savjete, ali i zna put kojim želi ići. Kod našeg gradonačelnika, njegov karakterni problem postaje problem grada, jer nije spreman poslušati ljude koji imaju različito mišljenje od njegovog. To svaki uspješan menadžer razumije.
Što bi mu spočitali kao najveći propust tijekom mandata?
- Najveća greška mu je situacija koja se dogodila na Marjanu. Tu više nitko ne zna, što se kaže, 'ko koga, ali po meni je odnos prema javnosti bio naopak. Nama je svima Marjan u duši, napala ga je pošast i mislim da je gradonačelnikov pristup trebao biti apsolutno direktan i otvoren prema javnosti, bez bježanja od stvarnosti.
Možete li izdvojiti pozitivne projekte gradske vlasti?
- Malo tu ima previše PR-a. Imam dojam da gradonačelnik svako 15-ak dana iskoči s “evo sad ćemo mi napraviti ovo ili ono”. Evo na primjer Žnjan; pričalo se o planovima prije nego se sve objektivno sagledalo. Najavljeno je da će biti sve gotovo u ljeto ove godine. Po meni je ideja dobra, ali svatko normalan tko je vidio što se planira, vidi da se to u dvije godine ne može napraviti, pogotovo s našom birokracijom i zavrzlamama. U nekim se stvarima trči pred rudo samo da bi se pohvalilo. S druge strane, pozitivna je ta energija, ima se ideja, ali smeta mi da se planira, a ne rješavaju se brojne stvari koje gore.
HSLS godinama napominje da se mi još od Kerumovog mandata nismo makli metra s dovršetkom Vukovarske ceste. To je žila kucavica, a ništa se ne događa. Prije 7-8 godina se krenulo s idejom o proširenju Manđerove što bi bio još jedan izlaz iz centra do Vukovarske, ali i to je stalo. Zagorski put smo stali čim smo krenuli, sad smo to uvalili državi, pa se nadam da će oni to rješavati. Stali smo i na Bračkoj ulici, rotori su ispali smiješni, a nisu znali objasniti ljudima da je to privremeno rješenje jer neće biti takva trasa ceste. Ni tu se nismo makli.
Pozitivni su mi uglavnom projekti koje vodi dogradonačelnica Jelena Hrgović; izjednačavanje naknade za privatne i gradske vrtiće, obnovu Hrvatski dom u Tončićevoj, škole su se počele obnavljati i nadograđivati, grade se i obnavljaju zgrade vrtića.... Ali ima puno toga gdje smo zapeli, poput Tehnološkog parka, pa nitko više ne priča ni o projektu Marjan 2020 i slično.
Tko je po vama odgovoran za devastaciju Marjana?
- Gradonačelnik. Prvi među prvima. Da sam ja gradonačelnik, isto bi bilo. Vratit ću se opet na Dalićev moto - poniznost, ti si prvi, ali trebaš znati ljude oko sebe povući da zajedno rade, jer jedino se tako nešto može postići, pogotovo u kriznim situacijama, a ovo je krizna situacija. Mi smo dobili konstantno prepucavanje preko medija i bježanje od odgovornosti, na sjednicama gradskog vijeća smo imali situaciji da se materijali nisu davali ili su se davali na 'peci bokune', a zašto? Jer nismo mi tu da se pravimo tko je pametniji nego da napravimo da svima u gradu bude bolje. Toplo se nadam da ćemo, ako ništa, iskusniji izaći iz svega ovoga.
Kakav rasplet situacije priželjkujete po pitanju vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem?
- Evo govorili smo da je Državno odvjetništvo tražilo da se potpiše tabularna izjava. Na posljednjoj smo sjednici od gradonačelnika i njegovog tima dobili informaciju da je Grad upisan na oko 7 posto zemljišta, imamo zahtjeve vlasnika, pa se priča da se želi sve do Marangunićevog šetališta raditi zgrade...
Imam dojam da se dosta informacija skriva, što stvara zbunjenost. Prema zakonu sve su šume devedesetih pripale državi, a onda čujemo gradonačelnika koji ne želi dati šumu državi. O čijoj državi pričamo? Imamo tu kompot svega i svačega iz kojeg ne izlazimo puno pametniji. Smatram da je trebalo staviti sve glave na okup i vidjeti što je najbolje za grad. I oporba se tu dobrim dijelom ukopala. Čelnik SDP-a Goran Kotur je bio predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove, pa vrlo dobro surađuju s gradonačelnikom kad god dođe u fokus njegovo ponašanje u to vrijeme, a koje i nije bilo baš za pohvalu...
Što mislite o opciji da se vlasništvo prepusti državi i da Marjanom gospodare Hrvatske šume, dok Javna ustanova PŠM upravlja?
- Ja se bavim hidroelektranama, moj posao je vođenje i planiranje svih hidroelektrana u Dalmaciji. Mi (HEP) upravljamo hidroelektranama, a država, odnosno Hrvatske vode, vlasnik su vode i brana. Postoje točno pravila tko ima kakve obaveze. Na kraju krajeva sve to ostaje u državi, nije to nigdje pobjeglo. Nisam još donio konačni zaključak, jer ne smatram da sve znam, ali prvi preduvjet bi trebao biti staviti sve karte na stol. Ja se ne bojim toga da država bude vlasnik Marjana, pa sve vlasništvo Hrvatske je vlasništvo svih nas, hrvatskih građana, samo je pitanje kako se time upravlja.
Kažu da bi onda Hrvatske šume gospodarile i trošile tih pet, šest milijuna kuna godišnje da to sređuju. Teško je govoriti iz pozicije nekog tko nije upoznat sa svime, ali mislim da je politički zaustavljena reakcija države što se tiče upisa vlasništva. Je li to dobro ili ne, vrijeme će pokazati. Ono što se meni čini je da tu ima puno figi u džepu i da ne znamo sve što se događa u pozadini.
Često naglašavate važnost transparentnosti vlasti. Upravo HSLS-ov Dario Hrebak je kao gradonačelnik Bjelovara uveo zanimljivu aplikaciju putem koje javnost ima uvid u sve troškove iz proračuna...
- Činjenica jest da je svojim revolucionarnim potezom Bjelovar učinio sinonimom za transparentnost. Princip je jednostavan - račune na sunce. Građani putem aplikacije imaju uvid u sve što se plaća iz gradskog proračuna. Sve je vidljivo i u startu se 'režu' oni koji bi mogli mutiti. To su novci građana i treba biti vidljivo kako se troše. Ako si čist i sve je u redu nećeš imati problema, a to vraća povjerenje građana u vlast i politiku. Nažalost, otkako je Hrebak to uveo u Bjelovaru prošli su mjeseci, a do sada je samo jedna općina u Hrvatskoj odlučila napraviti istu stvar. Sjetite se toga kada vam brojni političari počnu pričati priče o borbi protiv korupcije i transparentnosti, potpisuju se nekakve povelje, deklaracije, ali ostaje za zapitati se, zašto i dalje ne žele uvesti ovu aplikaciju u gradove i općine gdje su na vlasti?
Jeste li nešto tog tipa predlagali u Splitu?
- Imao sam informaciju da bi uvođenje ovakve aplikacije za područje Splita koštalo oko 250 do 300 tisuća kuna. HSLS je predložio amandman na prijedlog proračuna za 2020. godinu, ali nije prihvaćen.
Mislim da bi to za Split bila dobra stvar, jer kod nas i jest najveći problem nadzor. Toliko se ložimo oko pravilnika koje donosimo, a onda se pravila ne primjenjuju jednako za sve. Da se potrudimo oko toga, 'oderemo' prvih pet, šest prijestupnika, odjednom će drugi početi slijediti pravila. Sljedeće je da se slijeva veća količina novca u proračun, smanjuje se siva ekonomija... A nakon toga možemo i smanjivati naknade. Vratit ću se opet na kolegu Hrebaka koji je smanjio prirez, a skaču im prihodi.
Nacrt Odluke o komunalnom redu?
- Nacrt je katastrofalan. Kad to pročitaš, i malom Marku iz 2. osnovne jasno je da je to sklepano zbrda zdola. Sve je nabacano, čak i po fontovima slova se vidi, pa imamo situacije da se rečenice ponavljaju ili nemaju kraj. Zatim za Marmontovu ulicu je definirano da nema štekata, pa se u drugom dijelu dopušta škrinja unutar štekata u Marmontovoj. Imam dojam da su uzeli neku plemenitu ideju koja je bila neželjeno dijete, pa rekli nekom tamo "ajde molim te od ovog nešto složi". Došlo je oko 600 primjedbi i bilo ih je stvarno suvislih, ali mahom ih se odbijalo. Odluka koja je došla na GV nije dobra. Da bi je komunalni redar mogao primjenjivati, ona mora biti striktna, a puno toga je nejasno. Po meni Grad se nije potrudio, nisam siguran ni da je gradonačelnik uopće pročitao.
Kako vam se sviđa projekt uređenja Pazara?
- To samo lijepo izgleda, ali ne znamo što stoji iza toga. Isto kao s Peškarijom. Mi samo pucamo te neke ideje, sastajemo se s arhitektima i divimo se kako je lijepo.. Sad je ožujak 2020., napravit ćemo to do 2024. Što, kako, gdje su planovi, gdje su novci, to nitko ne spominje. Ista stvar je sa Spinutom, super to izgleda, dali su studentima da osmisle i doslovno predstavili kao da će to sutra biti, a to sve privatno. Je li netko sjeo s tim vlasnicima i razgovarao prije nego su im nasadili zgrade, terene i slično na njihova zemljišta? Ne mogu zamisliti što ljudi pomisle kad to vide. Malo bi gradska uprava trebala poraditi na realnosti svojih promišljanja.
POS u Korešnici. Smatrate li Brdine primjerenom lokacijom? Kako vidite razvoj tog projekta, kao devastaciju Mosora ili ipak kao priliku za razvoj istočnog dijela Splita?
- Osobno mislim da je takva stvar moguća jedino ako se na papir stavi koliko nas to košta u infrastrukturi. U Žrnovnici ima 3.200 ljudi, a planira se dovesti još 3.000. Brdine su jedan prekrasan prostor, ali činjenica je da ispod tog prostora prolazi cesta na kojoj se mimoilaze dva auta. Dakle, treba napraviti izračun koliko košta da provučemo cestu kroz Splitsko polje do rotora gde bi se uključivalo u promet. Hoće li se kroz projekt Aglomeracije ostaviti spoj kanalizacije za taj prostor? Što je s elektromrežom i telekomunikacijama? Uskoro ćemo u Žrnovnici dobiti vodovod, je li se tu računalo na još 3.000 stanovnika? Previše je pitanja u zraku. Odgovorna vlast bi predstavila ideju, ali i sve planove i troškove, a mi smo na tome da novinari otkrivaju da ni zemljište nismo dobili. Najlakše je biti protiv svega, ja ne želim biti protiv svega, ali hajdemo sve staviti na papir, pa vidjeti koliko to ima smisla.
Nedavno su vijećnici dobili dopis jednog od izvođača radova na Karepovcu u kojem napominju da je situacija na gradskom odlagalištu alarmantna. Spominje se i mogućnost eksplozije što je uznemirilo građane. Kako komentirate cijelu situaciju, ali i reakciju gradske vlasti?
- Svim vijećnicima, ali i medijima dostavljene su prepiske između izvođača koje sadrže neke poprilično opasne informacije. Da sam ja gradonačelnik, odmah bi sazvao medijsku konferenciju na Karepovcu na kojoj bi s izvođačem razjasnio o čemu se radi, mediji bi imali pravo postavljati pitanja, a sve bi bilo potkrijepljeno dokumentacijom. I, ako je greška, greška je. Ovo su preozbiljne stvari, jer sutra će netko drugi bit gradonačelnik, ali sve to ostaje nama građanima iza leđa ili ispred kuća. Transparentnost nije samo pokazati račune, već da si otvoren prema svojim građanima, pa i kad je teško, kad je negdje zapelo. Ne mora značiti da je izvođač u pravu, ali to su pitanja od važnosti za sve građane i njihovo zdravlje!
Ni gradski vijećnici još nisu dobili informacije?
- Mi smo vidjeli jedino priopćenje dogradonačelnika u kojem je od izvođača tražio papire. Svi vijećnici su sazvani na sastanak u srijedu, tada bi trebali biti upućeni u cijelu situaciju. Zanimljivo je da su to dosta ozbiljne stvari, a nekako je prošlo bez interesa javnosti.
S kojim vijećnicima najbolje surađujete?
- S kolegom Antom Čikotićem sam na sličnoj valnoj duljini. Sviđaju mi se i ideje kolege Ante Zoričića iako se u dosta stvari ideološki razlikujemo, zatim energija Ante Bradarića-Šljuje iz Mosta, a i kolega Nenad Uvodić iz Pametnog je dosta temeljit. Ova moja bivša ekipa mi je malo previše šutljiva otkad je na vlasti, dok su bili u oporbi bili su pričljiviji. Da ne ispadne da samo napadam vladajuću koaliciju, kolega Igor Stanišić iz HGS-a dosta dobro vodi sjednice. Par puta je to napravio, ali u pravilu ne blokira ljude iz oporbe da kažu što misle...
Kakvi su planovi za nadolazeće lokalne izbore? S kojim ste političkim opcijama spremni surađivati, a s kojima se nikako ne vidite?
- Ljudi se vezuju i na ljudskom principu, znači, s kim možeš surađivati, dogovoriti se, posvađati, pa pomiriti. S kolegama iz HDZ-a smo se upravo razišli pa nisam siguran da ćemo ići, iako kažem, sve ovisi o ljudima. Po nama su bliske opcije, iako oni misle da se ideološki razlikujemo, Most i Pametno. Smatram da imaju kvalitetne ljude koji rade i trude se. Lijepo je biti opozicija, ali to nam nije cilj, cilj nam je mijenjati stvari.