Nj. e. Athanassios Paressoglou, od jeseni 2024. novi je veleposlanik Helenske Republike u Republici Hrvatskoj. Dalmacija Danas je prvi hrvatski medij koji je razgovarao s novim grčkim veleposlanikom.
Vaša Ekscelencijo, kako gledate na trenutne odnose između Grčke i Hrvatske?
- Drago mi je reći da su bilateralni odnosi između Grčke i Hrvatske trenutno na izvanrednoj razini. Postojeća suradnja obuhvaća širok spektar područja u političkom i gospodarskom sektoru. Naše zemlje surađuju u raznim međunarodnim organizacijama i forumima, uključujući Europsku uniju, NATO, MED9 i Inicijativu triju mora. Nedavni sastanci ministara vanjskih poslova i premijera naših dviju zemalja naglasili su međusobnu potporu europskoj integraciji zapadnobalkanskih partnera, bavljenje pitanjima regionalne stabilnosti i sigurnosti te suradnju na međunarodnim izazovima poput sukoba u Ukrajini i situacije na Bliskom istoku. Osim toga, obje zemlje koordiniraju aktivnosti unutar skupine EU MED9 i Jadransko-jonske inicijative, ističući zajedničke mediteranske i regionalne prioritete.
Posljednjih godina svjedočimo značajnom porastu gospodarskih i trgovinskih odnosa između Grčke i Hrvatske, koji obuhvaćaju širok spektar sektora, uključujući trgovinu robom i uslugama, energetiku, turizam i transport. Naravno, postoji mnogo prostora za daljnje unapređenje i proširenje bilateralne gospodarske suradnje, osobito nakon ulaska Hrvatske u europodručje i Schengenski prostor. Potencijal za to potvrđuje udvostručenje obujma bilateralne trgovine između 2018. i 2023. godine, investicijski projekti grčkih tvrtki u Hrvatskoj, posebno u sektoru obnovljivih izvora energije, te sve veći broj turista između naših zemalja.
Sveukupno, Grčka i Hrvatska nastavljaju razvijati prijateljski i suradnički odnos, temeljen na zajedničkim vrijednostima i ciljevima unutar Europe i šire međunarodne zajednice.
Grčka nije među najpopularnijim destinacijama za hrvatske turiste (i obrnuto), a situacija bi se vjerojatno promijenila kada bi postojala odgovarajuća cestovna povezanost između Jadrana i Grčke. Hoće li se uskoro značajnije razvijati infrastruktura u jadransko-jonskoj regiji?
- Protok turista između Grčke i Hrvatske znatno se povećao nakon pandemije. Međutim, nesumnjivo postoji veliki potencijal za još veći rast. Povezanost između dviju zemalja ovdje igra ključnu ulogu. Konkretno, što se tiče povezanosti između jadranske i jonske regije, značajan razvoj mogao bi se dogoditi u bliskoj budućnosti. Izgradnja i konačno dovršenje Jadransko-jonske autoceste, takozvanog Plavog koridora, omogućit će učinkovitu povezanost regija, izbjegavajući velike gužve te stvarajući uvjete za siguran i brz protok robe i ljudi.
U Grčkoj radimo na unapređenju cestovne povezanosti od grada Ioannine do Kakavije (na granici s Albanijom) i izgradnji posljednjeg dijela Olimpijske autoceste, koja završava u Kalamati, na jugu Peloponeza. Očekuje se da će projekt biti završen do kraja 2029. godine, što će značajno smanjiti vrijeme putovanja i dodatno poboljšati uvjete i sigurnost na cestama za turiste koji ulaze u Grčku iz Albanije.
Jeste li kušali tradicionalnu hrvatsku kuhinju i je li Vas nešto posebno dojmilo?
- Isprobao sam teletinu pripremljenu po tradicionalnom dalmatinskom receptu ispod peke. Uživao sam u okusu ove jedinstvene kulinarske tehnike koja na poseban način uključuje lokalne sastojke, poput začinskog bilja i začina poput ružmarina.
Smatram da dalmatinska kuhinja sadrži sve ključne elemente mediteranske kuhinje. Stoga ima mnogo toga zajedničkog s tradicionalnom grčkom kuhinjom.
Jeste li posjetili Dalmaciju?
- Dalmacija je jedna od prvih hrvatskih regija koje sam posjetio otkako sam preuzeo dužnost veleposlanika Grčke u Hrvatskoj. Imao sam priliku posjetiti Dubrovnik u kontekstu samita Ukrajine i zemalja jugoistočne Europe, održanog 9. listopada, i impresioniran sam jedinstvenom ljepotom grada koja očarava svakog posjetitelja.
Naravno, namjeravam ponovno posjetiti Dalmaciju jer želim doživjeti slikovitu ljepotu njezine prirode, koja spaja planine i more, kao i uživati u još više tradicionalnih dalmatinskih recepata. Pratim i nedavna arheološka otkrića u Stobreču te planiram posjetiti Split kako bih obišao arheološko nalazište. Naše veleposlanstvo također planira organizirati događaj posvećen ovom važnom otkriću.
Kao što možete zaključiti, s nestrpljenjem iščekujem ponovni posjet Dalmaciji i siguran sam da će biti mnogo razloga za to!
Poznato je da su antički Grci imali kolonije na području današnje Dalmacije, od kojih je jedna Stobreč, poznata kao Epetion. Jeste li upoznati sa značenjem i veličinom ovog arheološkog otkrića, tim više jer veličina pronađenog bedema nadilzali bilo šta što se do sada pronašlo na teritoriju Hrvatske, pa i šire.
- Naravno, upoznat sam s impresivnim otkrićima u Stobreču i pratim najnovije događaje. Kao što sam već spomenuo, namjeravam posjetiti taj lokalitet, a naše veleposlanstvo planira organizirati događaj posvećen ovom iznimnom otkriću, u suradnji s nadležnim hrvatskim arheolozima.
Ovim iskopima arheolozi su otkrili točnu lokaciju antičkog grčkog naselja Epetion, što otkriće u Stobreču čini još uzbudljivijim. Moglo bi se reći da arheološka otkrića u Dalmaciji dokazuju da naše zemlje ne dijele samo zajedničku budućnost unutar EU-a, već imaju i povijesne veze koje sežu u davna vremena.
Ako bi ovo nalazište bilo adekvatno zaštićeno, moglo bi postati svjetski poznata arheološka atrakcija, potencijalno se pridružiti popisu UNESCO-ve baštine Hrvatske. Grčka je puna arheoloških nalazišta; kako se u Vašoj zemlji vrednuje kulturna baština i postoji li raširena gradnja na povijesnim lokalitetima, kao što je ponekad slučaj u Hrvatskoj (primjerice u Saloni)?
- Kulturna baština je blago koje treba cijeniti i očuvati. Grčka je dom bogatog kulturnog naslijeđa, kako materijalnog tako i nematerijalnog, koje treba zaštititi i promovirati. Zemlja je stoga uvela odgovarajuće pravne mehanizme i usvojila razne međunarodne propise i konvencije.
Zaštita kulturne baštine postala je odgovornost države još od ranog razdoblja stvaranja moderne grčke države 1830. godine. Prema grčkom ustavu, zaštita kulturnog okoliša predstavlja dužnost države i pravo svake osobe. Relevantno zakonodavstvo obuhvaća, između ostalog, integraciju kulturne baštine u suvremeni društveni život i obrazovanje, kao i podizanje svijesti javnosti. Povećana zaštita postiže se kroz mehanizme nadzora koji se provode prije bilo kakve aktivnosti (poput poljoprivrede, stočarstva, rudarstva, gradnje, rušenja, iskopavanja).
Na kraju, Vaša poruka svima koji žele posjetiti Grčku...
- Postoji milijun razloga za posjetiti Grčku. Prekrasni krajolici, izvrsna kuhinja s jedinstvenim okusima, gostoljubivi ljudi, zadivljujuće plaže... Grčka je privlačna destinacija u bilo koje doba godine. Možete se odlučiti za obilazak otoka, istraživanje obale ili putovanje spektakularnim kopnenim dijelovima zemlje.
Ako bih morao opisati svoju zemlju u tri riječi, odabrao bih Ljudi, Kultura i More. Posjetite Grčku ove godine kako biste se sami uvjerili i doživjeli sve što ona nudi!
