Marko Žaja proslavljeni je hrvatski europski i svjetski prvak u kickboxingu i predsjednik Domovinskog pokreta splitsko-dalmatinske županije, kao i kandidat na listi DP-a u X. izbornoj jedinici.
U ovom izazovnom vremenu, nakon 11 godina profesionalne sportske karijere i 20 godina kao trener i sportski dužnosnik, nedavno je doktorirao iz područja društvenih znanosti - kineziologije, te je njegova životna misija borba za sport i sve ono što sport može donijeti Hrvatima i cijeloj Hrvatskoj, sada kroz politički angažman dobila još veći značaj.
Kako nam kaže, Domovinski pokret je suverenistička, konzervativna i domoljubna stranka koja će uvijek ići ovim smjerom - a mi smo htjeli saznati više, pa smo porazgovarali s njim o gorućim temama hrvatske politike i društva.
Koje su temeljne politike za koje se zalaže Domovinski pokret?
Imamo pet temeljnih politika:
- Natalitetna politika i demografska obnova
- Iskorjenjivanje korupcije iz društva
- Rješavanje politike s migrantima, odnosno, potrebno je izaći iz Marakeškog sporazuma (Globalnog sporazuma o migraciji), čijim su potpisivanjem prouzročeni brojni problemi Hrvatskoj
- Deratifikacija Istanbulske konvencije zbog rodne ideologije koja se jako infiltrirala u hrvatsko društvo i koju namjeravamo zauvijek izbaciti jer su pojmovi roda unijeli pomutnju u svijet
- Osobe koje su članovi SDSS-a, stranke koja je sljednica SDS-a kao jednog Velikosrpskog pokreta kojeg je utemeljio ratni zločinac Goran Hadžić, oni ne smiju participirati u vrhu hrvatske vlade, niti vlasti. To je naš uvjet od kojeg ne odstupamo. Jedan od njihovih najistaknutijih članova je okupacijski gradonačelnik Vukovara Vojislav Stanimirović, zločinac, čovjek koji je bio u bolnici kada je nestao šesti autobus. A da ne govorimo o notornom etnobiznismenu Miloradu Pupovcu čiji je brat i dalje aktivan u vojsci Republike Srbije - praktički preko njega imamo špijuna za srpsku službu te im prenosi informacije o svim našim mogućnostima u vojnom, ali i obrambenom, smislu.
Koji je Vaš osobni doprinos Domovinskom pokretu?
Moj osobni doprinos kao osobe koja je doktorirala društvene znanosti na polju kineziologije, ali i cjeloživotnog sportaša i trenera bit će fokus na na sport, ozdravljenje društva i kineziologiju.
Malo je poznata činjenica da smo u listopadu 2023. izgubili domaćinstvo Europskih igara 2027. zbog nesavjesnih politika koje se nisu mogle usuglasiti. Split i Dalmacija su time izgubili priliku doživjeti preporod koji su cijelo ovo područje doživjelo doživjele Mediteranskih igara 1979., kada smo iz jednog malog gradića postali grad. Sada imamo priliku iz grada postati velegrad tako, ali samo ako dobijemo domaćinstvo Europskih igara za 2031. Na taj bismo način postavili Split na kartu svijeta kao metropolu Mediterana.
Obnovila bi se kompletna sportska infrastruktura, sport bi bio spašen, ali i prateća infrastruktura prometa, cestogradnje, vodovoda, kanalizacije, rasvjete i svih ostalih područja razvoja. Također, smještajni kapaciteti, nove stambene zgrade koje bi služile kao olimpijsko selo za preko 7.000 sportaša i najmanje toliko pratećeg osoblja koje će ovdje boraviti mjesec dana bili bi izgrađeni. Nakon njihovog odlaska, olimpijsko selo ostalo bi mladim obiteljima po izuzetno povoljnim cijenama. Te bi obitelji imale riješeno stambeno pitanje u okolici Splita. Zaključno, preporodila bi se cijela Dalmacija jer sve ono što se tada izgradi, tu i ostaje.
Zašto bi birači trebali svoj glas dati upravo Domovinskom pokretu?
Prvenstveno, glas za Domovinski pokret glas je protiv suradnje jedne kršćanske, konzervativne, domoljubne stranke proistekle iz želje hrvatskog naroda za svojom samostalnom Republikom Hrvatskom, a koja je nažalost trenutno u suradnji s ljudima koji Hrvatsku nikada nisu željeli, a niti ju danas žele. Mi smo jedina brana protiv te suradnje.
Također, neprihvatljive su i Rijeke pravde, Možemo i ostale lijeve stranke. Naša stajališta pogazit nećemo, a niti ćemo se prodati. Nadamo se da će napokon doći jedna ugodna hrvatska vlada desnoga centra koja će unijeti preporod.
Doktorirali ste kineziologiju. Koji problemi Hrvate 'muče' kao naciju, a tiču se navedenoga polja znanosti?
S obzirom na to da predajem na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, upoznat sam s činjenicom da je najveći broj akademski obrazovanih građana na birou iz područja kineziologije. To je tužno – jer Hrvatska nije prepoznala problem nekretanja koji je eskalirao pojavom pametnih telefona. Zato bi Hrvatska pod hitno morala uvesti kineziologe i u vrtiće, predškolski odgoj, niže razrede osnovne škole. Time bi akademski obrazovani građani dobili posao, a hrvatsko bi društvo ozdravilo jer iz pretilosti proizlaze gotove sve zloćudne, ali i mentalne bolesti današnjice.
Ako me pitate odakle namaknuti sredstva, onda vam kažem da ona silna sredstva koja se slijevaju u takozvane nevladine udruge koje zapravo promoviraju antihrvatske politike, da 'otkinemo' od njih jedan dio i uložimo u zdravlje naše djece, a dobivamo i 'materijal' za naš sport – koji je najbolja reklama Hrvatskoj.
Sjećam 1998. kada su 'Vatreni' osvojili broncu na svjetskom prvenstvu u nogometu, to je bila najveća reklama u povijesti Hrvatske, zatim pobjede Gorana Ivaniševića, nastupi Branka Cikatića i Cro Copa Mirka Filipovića, Dražen Petrović i njegove titule, da dalje ne nabrajam. Kada smo tako prepoznati, vrata su nam otvorena za brojne međunarodne projekte.
S druge pak strane, paradoksalno je i tužno da smo jedna od najsportskijih nacija na svijetu, ali i jedna od najpretilijih.
Strah me da ovakvim trendom uništavanja kineziologije, sporta i sportske infrastrukture koja je, primjerice, u Splitu u prosjeku stara gotovo pola stoljeća (od Mediteranskih igara), na taj način uništavamo sport i nećemo više imati marketing koji danas imamo.
Što je s uvođenjem obveznog vojnog roka?
Vojni rok je nužan obzirom na okruženje i na sigurnosne probleme koje imamo danas u Hrvatskoj. Definitivno treba biti obvezan za sve muške, punoljetne osobe, ali ne mora trajati godinu dana, može biti i kraći, o trajanju bi trebali naši stručnjaci odlučiti. Momci se trebaju naučiti ponašati i naučiti vojnu hijerarhiju.
Vojni bi rok za žene bio njima na izbor – ako žele, mogu, a ako ne žele, ne moraju. Ali bismo ih u svakom slučaju motivirali.
Mnogi su Hrvati u potrazi za boljim životom napustili Hrvatsku. Ima li načina za vratiti ih i spriječiti daljnje iseljavanje?
Bog, obitelj i domovina tri su stupa na kojima počiva Hrvatska. Obitelj je temelj društva, a djeca budućnost i naše najveće blago, ali danas smo, nažalost, napravili takvu situaciju u državi da nam naše najveće blago odlazi. Supruga i ja imamo troje djece, ali me strah da će kada završe srednju školu htjeti otići vani – jer iako imamo najljepšu zemlju, trenutno nas vode loše politike.
Dakle, cilj je zadržati mlade ljude i vratiti raseljene Hrvate – njima treba dati sve, ali i poslodavcima poticaje da ih se zaposli. Ne želimo zapošljavati migrante za koje ne znamo ni tko su, ni što su, jesu li ubojice i silovatelji.
U Južnoj Americi postoje Hrvati koji gravitiraju povratku, a ne mogu dobiti dokumente jer imaju samo tri predstavništva gdje se dokumenti mogu zatražiti. Uz to, odobrenje i izrada dokumenata se namjerno odugovlače, zašto? Zato jer ako se oni vrate, sigurno neće svoj glas dati lijevim opcijama – oni će glas dati samo suverenističkim, konzervativnim, domoljubnim opcijama. A mi ćemo sve napraviti da ih vratimo.
Sigurnost je pitanje koje se sve češće provlači medijima, smatrate li da su Hrvati u svojoj zemlji sigurni?
Čovjek sam koji je proputovao cijeli svijet i do prije nekoliko godina sam se ugodno osjećao u cijeloj Hrvatskoj, sada to više nije tako – u Zagrebu se više ne osjeća sigurnost, događaju se stvari koje se zataškavaju, napada se naše stanovništvo.
Potrebno je izaći iz Marakeškog sporazuma (Globalnog sporazuma o migraciji), u pitanju je sigurnost, ljudi su u strahu.
Smatram da se čak i Schengenski prostor pokazao kao jedan vrlo loš projekt. Granice treba puno bolje štititi, više ovlasti dati policiji, treba spriječiti ilegalne migrante, a radne dozvole jako pooštriti. Kao što sam već rekao, motivirati poslodavce da zapošljavaju Hrvate, dati im olakšice, a poslodavcima koji zapošljavaju strane radnike, migrante, uvesti veći porez, jer strani radnici koji dolaze iz dalekih istočnih ili afričkih zemalja jako ugrožavaju sigurnost naših ljudi. To sve država mora prepoznati. Mi smo Hrvati, ovo je naša zemlja, zemlja hrvatskog naroda.
Što je s Hrvatima u Bosni i Hercegovini?
Zanemarujemo i Hrvate u Bosni i Hercegovini. Gleda se na njih kao da je to neka druga zemlja, a Bosna i Hercegovina je naša zemlja. Mi smo konstitutivan narod u BiH, a to se zanemaruje. Hrvatska i BiH su zemlje našega naroda, ajmo napraviti sve da ostanemo svoji na svome.
Kakva je politička situacija u Splitu?
Siguran sam da će za godinu dana i u Splitu doći do reseta, preokreta. Politike se moraju jako promijeniti. Više se mora prepoznati i pomagati malim i srednjim poduzetnicima, poglavito ugostiteljima. Žnjan ide sporo. Moramo puno više dati pozornosti turizmu i svima koji se bave turizmom, potrebna su im puno veća prava.
U Splitu politička klima nije dobra, potrebno je što manje vulgarnosti, ružnih riječi, prijetnji, napada, a što više konstruktivnih ideja, prijedloga, dijaloga.
Kroz sport imamo dobru suradnju i sport bi trebao biti ogledni primjer za sva ostala područja u našem gradu.
Ponašanje nekih političara, pa i samog predsjednika RH je po mnogima kontroverzno, kako to komentirate?
Mučno je da naša djeca gledaju gadarije s vrha hrvatske države, od predsjednika Hrvatske koji očito ima neki problem, jer takve ružne riječi koje on upućuje na dnevnoj bazi, prema svima, to je neprihvatljivo ponašanje i ne bi smjelo biti primjer mladima, a nažalost, mladi to sve gledaju. Nakon toga, logično, naša djeca puknu, prijete, tuku se – jer ako tako komunicira predsjednik države, zašto bi se oni drugačije ponašali?
Politički moramo suprotstavljati ideje, ali to mora biti konstruktivno, počivati na dobrom temelju. Nepojmljivo mi je da se stalno svađamo, moramo nekada jedni druge i pohvaliti.
Ovim bih putem volio apelirati na vrh države da se kulturnije ponašaju – ne samo predsjednik, nego i drugi istaknuti političari. Jedni drugima trebamo biti konstruktivna oporba. Prijetnje, vrijeđanja i omalovažavanja na bilo kojoj osnovi su neprihvatljiva – to nismo mi Hrvati. Mi smo ponosan, kulturan i častan narod i moramo se ponašati sukladno našoj tradiciji. Nekada jesmo i temperamentni, ali samo kada nas napadaju. Sada trebamo izabrati najbolje ljude da nas vode i ići u boljem smjeru.
Aktualan je problem loših uvjeta rada osoba koje su zaposlene kao pomoćnici u nastavi. Predlažete li moguća rješenja?
U splitsko-dalmatinsko županiji pokrenuli smo pitanje problema pomoćnika u nastavi i uspjeli smo senzibilizirati javnost.
Ovim putem najavljujemo zalaganje i na nacionalnoj razini za njihova prava – to su ljudi koji imaju neriješen status, težak posao, i to pitanje nije niti približno dobro riješeno, a riješiti se mora.
Domovinski pokret kao politička organizacija stat će na stranu pomoćnika u nastavi, omogućiti im puno bolje uvjete rada i više centara u cijeloj Hrvatskoj.
Iako taj problem zahtjeva dosta sredstava, opet ću naglasiti, sredstva se mogu namaknuti iz silnih sredstava koja se slijevaju u parazitske, takozvane nevladine udruge koje su zapravo antidržavni elementi.
Za kraj, kako komentirate ponašanja ne društvenim mrežama, jesmo li kao društvo izgubili suosjećanje prema onima u nevolji, bez obzira o kome se radilo?
Tužno je vidjeti kako se društvo toliko iskvarilo da je kultura ponašanja na društvenim mrežama dotakla dno i to je jedan od pokazatelja sveukupnoga stanja u društvu. To se mora mijenjati, mora se temeljito raditi na edukaciji mladih, ali i najmlađih, još od vrtićke dobi. Dolaskom društvenih mreža otvorio se jedan novi prostor za nasilje, prostor koji je teško kontrolirati, ali ne i nemoguće. Važno je samo upamtiti da je svaki oblik nasilja neprihvatljiv.
ŽAJA POSLAO JASNU PORUKU: "Domovinski pokret će štititi život od začeća do smrti, to je svetinja!"
MARKO ŽAJA OBRANIO DOKTORSKU DISERTACIJU Ponos u Domovinskom pokretu: "Kruna jedne karijere"