Sve više gradova u praksu uvodi participativno budžetiranje, odnosno omogućuje sudjelovanje građana u planiranju i trošenju proračunskih sredstava. U Dalmaciji je s ovom praksom prvi krenuo Grad Trogir tijekom kreiranja proračuna za 2019. godinu. Kroz javne tribine u mjesnim odborima i online obrasce, građani su predložili i izglasali 33 komunalna projekta vrijedna 1.300.000 kuna.

Tijekom 2019. godine po izboru građana uređeno je igralište za pse na Solinama, plaže Saldun i Pantan, kupalište na Batariji, postavljen je niz prometne horizontalne i vertikalne signalizacije, kamera za nadzor brzine, saniran zid mjesnog groblja, uređeno Brce u Žednome, rekonstruiran most do punte Tekete na Drveniku Velom, plaža Vela Rina s potpornim zidom na Drveniku Malom… Posljednji projekt koji je u posljednjoj fazi realizacije je vatrogasni put s hidrantima u Žednom.

Grad Trogir nastavlja s dobrom praksom i u kreiranju proračuna za 2020. godinu u kojem je sudjelovalo oko 600 građana. Projekti koje su odabrali ove godine vrijedni su 1.460.000 kuna.

I Dubrovnik shvatio važnost partcipativne demokracije

Iz Grada Trogira poručuju da su zadovoljni dosadašnjim iskustvom suradnje s građanima u kreiranju proračuna te planiraju ovu kvalitetnu praksu nastaviti i u narednim godinama, a njihov primjer slijedi i Dubrovnik. Naime, grad Dubrovnik pokrenuo je pilot projekt partcipativnog budžetiranja za 2020. godinu u kojem su učenici osnovnih škola izglasali šest komunalnih projekata vrijednih 60 tisuća kuna. Kako je najavio dubrovački gradonačelnik, od iduće godine projekt partcipativnog budžetiranja preselit će se u mjesne odbore i gradske kotare.

Upravo na ovu temu porazgovarali smo s voditeljicom Volonterskog centra Dubrovnik Anjom Marković, facilitatoricom za procese predlaganja projekata po gradskim kotarevima u gradu Dubrovniku.

Za početak, što je to participativno budžetiranje?

– Participativno budžetiranje u svojoj biti je proces koji izravno uključuje građane i građanke u donošenje odluka o prioritetima i planovima potrošnje proračuna uz uvjet da su o tome prethodno raspravljali i predlagali te glasali o prioritetima javne potrošnje. Ono je jedan od oblika participativnog odlučivanja poput npr. participativnog urbanističkog planiranja u Trstu ili participativnog dizajniranja iznimne Središnje gradske knjižnice u Helsinkiju u Finskoj.

Kakva je razlika ili da kažemo korist za građane od onog klasičnog? Na koje se resore odnosi i na koji način su ti resori odabrani?

– Participativno budžetiranje ne dokida ostale načine financiranja projekata programa i aktivnosti koji i inače postoje no predstavlja dodatnu mogućnost koja je bliža direktnoj demokraciji i transparenciji javnog upravljanja. Projektno i programsko financiranje uvijek se temelji na nekim legitimnim dokumetima poput strategija, planova i određenih Zakonskih odrednica. Tako npr. Zakonom o Crvenom Križu, čl. 30 točno se propisuje koliko jedinice lokalne i regionalne samouprave trebaju izdvajati za strateški važne usluge koje ova organizacija pruža. Dakle prevalentno u klasičnim modelima dodjela sredstava ide direktno ili putem projekata koji ulaze u okvire postojećih strateških dokumenata i za njih se mogu natjecati isključivo pravne osobe. Kod participativog budžetiranja svaki zainteresiranni građanin direktno ima mogućnost utjecati na predlaganje i izbor projekata koji će se provoditi u njegovoj neposrednoj životnoj okolini (gradskom kotaru). Ne mora imati znanja iz upravljanja projektnim ciklusom i ne mora pripadati niti jednoj inicijativi ili organizaciji. To znatno može proširiti doseg suradnje građana i jedinica lokalne samouprave. Građani na ovaj način imaju priliku vježbati direktnu demokraciju, naučiti puno i o ovlastima i procesima upravljanja javnim sredstvima, doprinijeti transparenciji proračuna, smanjenju potrošnje i povećanju učinkovitosti trošenja javnih sredstava.

U modelu koji se pilotirao ove godine u Dubrovniku na 4 osnovne škole a provesti će se u narednoj godini biti će uključeni svi gradski resori. To ipak ne znači da je moguće bilo koju ideju financirati kroz participativno budžetiranje. Nužno je da ideja bude u domeni upravljanja dotične jednice lokalne ili regionalne samouprave, zatim da je u općem interesu građana određenog kotara, da je prošla proces predstavljanja i glasanja, tehničke procjene i eventualno potrebne tehničke optimizacije ili ishođenja dodatnih dozvola ili suglasnosti (npr u slučaju da je nešto pod zajedničkom jurisdikcijom grada i nekog ministarstva ili sl.) te da je do maksimalne vrijednosti od milion HRK.

U kojoj su mjeri građani pokazali zanimanje za ovaj projekt? Na koji način ste ih zainteresirali?

– Za sada je Dubrovnik dovršio pilot- fazu ovog projekta, provodilo se testiranje modela u osnovnim školama na području grada Dubrovnika koje se pokazalo vrlo uspješnim, definiran je vizualni identitet, traga se za marketing agencijom a intezivna kampanja počinje u siječnju. Tada će građani putem medija, informativnih tribina, letaka…, biti detaljno upoznati sa čitavim procesom.

U Pilot fazi u projekt se uključilo 20 građana volontera, educiranih od strane projektog tima koji su facilitirali proces pilotiranja na 500 učenika viših razreda osnovnih škola, s 50 projekata koji su prošli dalje u tehničku analizu. Među prijedlozima učenika čuli smo inspirativne ideje o uređenju vanjskih prostora, o dodatnoj opremi za tjelesni, ‘chill sobi’ koja bi imala funkciju dnevnog boravka, VR naočalama čime bi učinili školsko gradivo zanimljivijim, moderno opremljenim labosima, ukrašavanju vanjskih zidova poticajnim grafitima, osiguravanju prehrane unutar škole, o teleskopima i slavnim ormarićima. Prema evaluacijama koje je ispunilo 459 učenika njih 412 je proces doživjelo pozitivno tj. 90% učenika koji su sudjelovali ove godine sudjelovali bi i sljedeće godine, a čak 65% učenika je projekt PB-a ocijenilo s odlično!” stoji u izvještaju Razvojne agencije Grada Dubrovnika

Koliko su mladi pokazali interes i zašto je za njih važno upoznati se s pojmom partcipativnog budžetiranja ili općenito participativne demokracije?

– Ako pod mlade smatramo djecu onda broj od 500 govori dosta. No što se tiče mladih od 18-30 godina, njihova razina aktivne participacije je na vrlo niskim brojkama, kako u Dubrovniku tako i šire sukladno recentnim istraživanjima. Kada pogledamo statistike volontiranja, brojke ukupno uključenih građana prema službenoj evidenciji su ispod 2 posto stanovništva pa sukladno tome logično proizlazi nizak udio aktivnih mladih. Na primjer, kod nas u Dubrovniku u dva navrata za redom se uopće nije skupilo dovoljno prijava za Savjet mladih, a u aktualnom sazivu izgleda imaju problem sakupiti kvorum za sjednice. S druge strane, kada se kvalitetno i sustavno facilitira proces njihovog uključivanja, educira ih se i omogući im se iskustvo koje donosi konkretne rezultate, sigurna sam kako će i njihov stupanj uključivanja porasti. U analizi “koeficijenta optimizma” kod mladih kojeg je stročio think – tank Youthonomics, gdje je Hrvatska zauzela 60. od ukupno 64. mjesta važni faktori su očekivano ekonomsko blagostanje, doživljavanje vlasti kao transparentne i doživljaj mogućnosti utjecanja na vlast.

Dakle vidite iz toga postaje jasno da mladi ljudi nisu aktivni jer imaju dojam ili uvjerenje da ionako ništa ne mogu promijeniti odnosno da nemaju utjecaja. Kada im se pruži kvalitetna prilika, a dobro postavljeno participativno budžetiranje to sigurno jest, onda će se promjeniti i ta vrsta razmišljanja. Iskustva po svijetu pokazuju kako dobro postavljeni modeli s godinama privlače sve više građana da se uključuju pa sukladno tome i mladih.

Tko je inicirao projekt partcipativnog budžetiranja u Dubrovniku?

– Grad Dubrovnik je inicirao ovaj projekt, a pripremu i provedbu pilotiranja vrši putem Razvojne agencije Grada Dubrovnika. Odluka je utemeljena i na ekstenzivnom proučavanju primjera dobre prakse diljem svijeta. Sada nam predstoji svima skupa naučiti što više o cijelom procesu, uključiti se najbolje što znamo pa na temelju rezultata ići u eventualne daljnje optimizacije modela. Udio koji će Dubrovnik modelirati putem participativnog budžetiranja u narednoj godini jest 25 milijuna kuna.

S participativnim budžetiranjem ćete uskoro upoznati i Splićane….

– Da 12. i 13. prosinca u Klubu Zona će se održati dvodnevna radionica participativnog budžetiranja u kojoj će polaznici imati priliku naučiti što je participativno budžetiranje, koji su sastavni elementi sustava, kakva su iskustva iz prakse, strasti i tabui oko same teme. Nakon što se dotaknemo koja su znanja potrebna za koju ulogu u procesu, imat ćemo i malu simulaciju samog procesa kako bi edukacija bila što plastičnija. Plan je ponuditi efikasnu priliku za stjecanje osnovnih znanja o temi koristeći “žive primjere” te tako motivirati prisutne na vlastito kritičko promišljanje, daljnje istraživanje i eventualno zagovaranje ove teme kod donositelja odluka. Zadovoljavajući ishod bi bio da polaznici odu inspirirani temom u kojem god pravcu smatraju da je njima i njihovom gradu Splitu korisno.

Sve više gradova prihvaća ideju participativnog budžetiranja. Koji grad bi izdvojili kao primjer dobre prakse?

– Da u pravu ste, sve više gradova prihvaća ovu praksu uključivo npr. Sevillu koja je sakupila 15 godina iskustva i u ovom gradu od 700.000 stanovnika , građani odlučuju o potrošnji otprilike 50 % lokalnog proračuna na gradske četvrti te kapitalne projekte i programe. U Hrvatskoj imamo primjer dobre prakse u Pazinu s projektom “Pazi(n) proračun!” koji se provodi od 2014. godine i rezultira povećanjem uzajmnog povjerenja građana i uprave a uz njega se svrstavaju u nekom obimu i Pula, Slavonski Brod, Osijek, Mali Lošinj i Labin. U Zagrebu je u ožujku ove godine objavljeno istraživanje “Građani i grad!” o mogućnostima uključivanja građana u participativno odlučivanje koje otkriva stav kako građani vide da konceptualno aktivno uključivanje može doprinjeti povećanju kvalitete života no istovremeno u većini smatraju kako bi takav angažman bio gubitak vremena jer bi vlasti ignorirale njihovo mišljenje. Stoga i ova studija implicira da se javna politika treba fokusirati na podizanje svjesnosti građana o načinima kako mogu utjecati na proces budžetiranja.

Je li participativno budžetiranje moguće i na nacionalnom nivou?

– Znate što? Definitivno jest! To postoji u Portugalu već 30 godina no do toga treba doći. Motivacija, znanje i kompetencije a posljedično i dobri rezultati, međusobno razumijevanje, povjerenje i odgovornost se razvijaju i za to je potrebno vrijeme. No razvijanje na lokalnoj razini predstavlja dobar početni korak i za to. Želim nam svima skupa da ga što bolje iskoristimo i pritom uključimo što je više moguće mladih!



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime