Ukratko, podržava se davanje docjepne (booster) doze 3 do 6 mjeseci nakon primarnog cijepljenja, a podržava se i korištenje heterolognih režima cijepljenja vektor/mRNA cjepivima u provedbi primovakcinacije i kod davanja booster doze.
Potrebno je više istraživanja za osobe s oslabljenim imunitetom, ističu, kao i to da pregled nije obuhvatio cjepiva koja još nemaju odobrenje za primjenu u EU, piše N1.
Booster doza već nakon 3 mjeseca nakon primovakcinacije
Dok je trenutna preporuka davati booster dozu nakon šest mjeseci, trenutno dostupni podaci idu u korist sigurne i učinkovite primjene booster doze već tri mjeseca nakon cijepljenja, ističu u HZJZ-u.
Europska agencija za lijekove (EMA) i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) stoga nastavljaju pozivati sve građane EU-a da se u potpunosti cijepe te da se pridržavaju ovih preporuka vezanih uz docjepljivanje, odnosno primjenu booster doze.
Pristup “kombiniranja cjepiva” može se primijeniti kod inicijalnog cijepljenja, kao i kod docjepljivanja booster dozom
U sve većem broju kliničkih ispitivanja, koja su potkrijepljena dokazima iz kliničke prakse, razmotrena je mogućnost primjene dvaju različitih cjepiva protiv bolesti covid-19.
Navedeno se odnosi na:
– primjenu različitih cjepiva kao prve i druge doze u sklopu primarnog (inicijalnog) cijepljenja (heterologno primarno cijepljenje)
– primjenu različitog cjepiva protiv bolesti covid-19 kao docjepne (booster) doze 3 do 6 mjeseci nakon primarnog cijepljenja (heterologno docjepljivanje).
Dok su u tijeku ispitivanja kojima će se prikupiti više podataka o dugoročnoj sigurnosti, trajanju imuniteta i djelotvornosti, heterologni način cijepljenja može nadležnim nacionalnim tijelima omogućiti veću fleksibilnost u opcijama cijepljenja u slučaju da određeno cjepivo nije dostupno iz bilo kojeg razloga.
Brojke pokazuju da su stope hospitalizacija i fatalnih ishoda i dalje najniže u onim državama članicama s najvišim stopama procijepljenosti.
