Podaci Državnog zavoda za statistiku su alarmantni: prošle se godine u Hrvatskoj rodilo manje od 34 tisuće beba. Demografi kažu da je ovo gore od najgorih očekivanja. Hrvatska tu nije usamljena, cijela Europa suočava se s bijelom kugom. Međutim, uz ovakve trendove, pitanje je - može li gospodarstvo dugoročno uopće opstati.
Magdalena Plančić je postala majka u 21. godini i zna da je među rijetkima. Razumije one koji su ipak skloniji čekanju.
"Strah najčešće prevladava i financijski. Dosta su svi nastrojeni i karijerama i školovanju jer imamo mi mladi danas brdo prilika, sad je super se školovati i započinjati nešto svoje", rekla je Magdalena za Dnevnik Nove TV.
Da mnogi te prilike koriste vidi se u demografskoj slici nacije. Posljednji put se u Hrvatskoj rodilo više od 40 tisuća novorođenčadi 2013. godine, dok još nije bila u Europskoj uniji. Ionako loši demografski trendovi otad se zbog iseljavanja ubrzavaju, lani je bilo 33 tisuće 994 novorođenih.
Demografi su, kažu, već umorni od upozoravanja.
"To nije pitanje nekakvog nacionalizma, nego prije svega ekonomije. Davno se na to upozoravalo. Sada se moramo baviti vatrogasnom politikom, a to je najvidljivije u imigracijskoj politici koju zapravo mi nemamo, nego imamo useljavanje kroz tržište rada", rekao je Marin Strmota.
Poslodavci upravo tu vide rješenje za demografiju, uz jednu posebnu napomenu.
"Treba sve karte baciti na jačanje konkurentnosti tržišta rada, a to onda uključuje splet reformi. Hitni odmak od mentaliteta rentijerstva jer nas to s vremenskim odmakom košta", objasnio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
U Vladi su svjesni da su bolji uvjeti nužni.
"Država ne može utjecati na samo rađanje, država je ta koja treba stvoriti uvjete", kazala je Željka Josić iz Srednjišnjeg državnog ureda za demografiju i mlade pa nastavila "Poduzeo se veliki broj mjera u zadnjih šest, sedam godina koje su bile usmjerene na obrazovanje, samozapošljavanje, poboljšavanje kvalitete rada - pogotovo za mlade".
Iz oporbe poručuju - nedovoljno, i daju svoje prijedloge.
"To je mjera roditelj odgajatelj na razini cijele države, to su besplatni vrtići, to je dostupnost vrtića, pogotovo u urbanim središtima daleko veća nego što je do sada, i to je dječji doplatak koji bi bio, kao u Njemačkoj, za svu djecu", rekla je Vesna Vučemulović.
No ključ svega ipak bi mogao biti u mudro vođenoj useljeničkoj politici, jer sve je jasnije da se demografska kriza neće riješiti samo - rađanjem.
