Prema najnovijim podacima Eurostata, hrvatsko gospodarstvo ostvarilo je jedan od najboljih rezultata u Europskoj uniji u drugom tromjesečju 2025. BDP je porastao za 1,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, čime se Hrvatska našla uz bok Rumunjskoj, dok je veći rast zabilježila jedino Danska (+1,3 posto).
Na godišnjoj razini, hrvatski BDP u drugom tromjesečju porastao je za 3,2 posto, što je znatno iznad prosjeka eurozone (+1,5 posto) i cijele Europske unije (+1,6 posto).
Pad zaposlenosti u Hrvatskoj
Unatoč snažnom gospodarskom rastu, tržište rada bilježi negativan trend. Prema sezonski prilagođenim podacima, broj zaposlenih u Hrvatskoj pao je za 0,5 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2025., dok je na godišnjoj razini rast zaposlenosti usporio na svega 0,6 posto.
Hrvatska se time svrstala među zemlje s najvećim padom zaposlenosti u EU, zajedno s Grčkom (-0,5 posto) i Litvom (-0,9 posto). Najveći rast zaposlenosti ostvarila je Bugarska (+1,1 posto), a slijede je Španjolska i Malta (obje +0,7 posto).
Slabija dinamika u EU, snažniji rast u SAD-u
Na razini eurozone BDP je u drugom tromjesečju porastao za samo 0,1 posto, dok je u cijeloj EU rast iznosio 0,2 posto. Usporedbe radi, gospodarstvo Sjedinjenih Američkih Država ostvarilo je rast od 0,8 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.
Najveći pad BDP-a među članicama EU zabilježen je u Finskoj (-0,4 posto), Njemačkoj (-0,3 posto) i Italiji (-0,1 posto).
Struktura rasta u EU
U drugom tromjesečju potrošnja kućanstava blago je porasla (+0,3 posto u EU), a državna potrošnja značajno je ojačala (+0,7 posto). No, investicije su pale za 1,7 posto, dok su izvoz i uvoz stagnirali.
Iako je ukupna zaposlenost u EU i eurozoni u cjelini porasla za 0,1 posto, ukupan broj od 219,9 milijuna zaposlenih u EU pokazuje usporavanje u odnosu na ranija tromjesečja.
