Više od 19 milijuna dana - toliko su Hrvati prošle godine proveli na bolovanju. Bilo je i onih koji su na bolovanju bili i duže nego što su trebali. Takvima su kontrolori stali na kraj. Liječnici kažu da ima svega. Posebno kada se želi otvoriti bolovanje uoči kakvog praznika, piše dnevnik.hr.
"Ako boli nek uzme bolovanje. Što da vam kažem....", kaže Luka iz Zagreba.
Na dnevnoj bazi je bilo više od 63.000 bolesnih. A u prosjeku se na bolovanju provodi 11 dana. Što se tiče takozvanih lažnih bolovanja, bilo je i toga. Preciznije, bilo je 28 posto onih za koje su kontrolori utvrdili da više ne moraju biti na bolovanju.
"Znam iz vlastitog iskustva od kolegica. Idem na bolovanje, idem se odmoriti, ono, idem na godišnji. Idem na bolovanje, idem na put", kaže Martina iz Zagreba i dodaje da im to prolazi.
"Ja dolazim iz poljoprivrednog kraja. Ljudi su uzimali bolovanja da bi rješavali neke poljoprivredne probleme, odnosno radili na poljoprivredi", rekla je Zdravka.
I liječnici kažu da ima svega. Posebno uoči kakvih neradnih dana.
"Evo i danas je slučaj prije sutrašnjeg izbornog dana da na početku imam dva upita za otvaranje bolovanja. Pacijenti su naručeni da dođu u ambulantu pa ću procijeniti treba li im današnji dan slobodan ili možda čak žele četvrtak i petak", kaže Mirela Marković iz KOHOM-a za dnevnik.hr.
Ljudi znaju biti vrlo domišljati kad žele bolovanje, a nije baš da im zaista i treba.
"Najčešće je to neka jednodnevna temperatura, 37, 5. Probavne smetnje su pri vrhu ili možda čak drugi uzrok. To najčešće navedu i da imaju proljev, da im je mučnina. Glavobolja, južina i tako", poručuje Marković.
Bolovanja je ipak manje nego godinu prije. Prošle godine HZZO je za bolovanja izdvojio više od 207 milijuna eura. To je znatno manje od gotovo 217 milijuna eura koliko je izdvojio godinu prije. Razlog pada je manje izolacija zbog korone. Ali i to što kontrolori sada mogu i zatvoriti bolovanje.
"Do sada su mogli sugerirati izabranom doktoru da on zatvori bolovanja. Izabrani doktor je, naravno, nadležan za otvaranje i zatvaranje bolovanja, ali sada, po novom od četvrtog mjeseca naši kontrolori mogu i direktno zaključivati bolovanja", rekao je Nenad Korkut iz HZZO-a.
Na bolovanja se najčešće ide zbog bolesti mišićno - koštanog sustava, prijeloma i ozljeda, trovanja, akutnih infekcija gornjeg dišnog sustava.
"Kod dugih bolovanja su to najčešće, nažalost, onkološke dijagnoze, ali ono što je isto zabrinjavajuće - duševne bolesti", kaže Korkut i dodaje kako su te bolesti u porastu.
"Liste rade svugdje problem pa tako i kod bolovanja. Kod nekih bolesnih stanja bi kraće mogli biti pacijenti na bolovanju da su te liste čekanja dostižnije", smatra Marković.
U kontrolama je izrečeno najviše opomena, a bilo je i novčanih kazni.
