Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima iznosili su na kraju siječnja 2024. godine 21,9 milijardi eura. U odnosu na isto razdoblje 2023., na osnovi stanja, rast promatranih kredita ubrzao se na 10,2 posto (za dvije milijarde eura), što je za 0,7 postotnih bodova više u odnosu na godišnju promjenu na kraju 2023, piše N1.
Ubrzanje godišnjeg rasta kredita plasiranih kućanstvima neprekidno traje od veljače 2023. Na mjesečnoj razini zabilježen je rast za 138 milijuna eura ili 0,6 posto.
.png)
Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od gotovo 11 milijardi eura na kraju siječnja činili su 50 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu uz godišnju stopu rasta od 10,4 posto (+0,6 posto u odnosu na prosinac).”S obzirom na to da tekuća kretanja sugeriraju relativno skromnu potražnju za stambenim kreditima, dvoznamenkasta godišnja stopa rasta posljedica je baznog učinka”, pišu analitičari Raiffeisena.
Naime mjesečni rast kredita u siječnju 2023. bio je skroman (0,1 posto) s obzirom na to da su se kućanstva nastojala zadužiti prije očekivanog rasta kamatnih stopa ili pričekati novi (posljednji) krug državnih subvencija u ožujku iste godine.
Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su 8,1 milijardu eura ili 36,8 posto ukupnih kredita, najviše od lipnja 2022. Rast promatrane kategorije ubrzava od početka 2023. godine na godišnjoj razini, a pozitivne godišnje stope rasta traju od srpnja 2021.
U siječnju je ostvareni rast u odnosu na siječanj 2023. iznosio 12 posto, najviše od ožujka 2019. Na mjesečnoj razini iznosio je 0,9 posto ili 71,6 milijuna eura. Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama, pišu analitičari Raiffeisena, prenosi N1.
U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plaća može se očekivati nastavak solidne potražnje za promatranim kreditima. Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 786 milijuna eura (3,6 posto ukupnih kredita), bilježila su pad na godišnjoj razini od kraja 2022. U siječnju je taj trend prekinut, a rast je iznosio skromnih 0,3 posto na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini rast je iznosio 1,6 posto. Krediti po kreditnim karticama (1,8 posto ukupnih kredita) iznosili su na osnovi stanja 397,4 milijuna eura (-1,1 posto na mjesečnoj razini), a u siječnju je godišnja stopa rasta iznosila jedan posto.
Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kreditne iznosila je u siječnju 6,3 posto, što je u odnosu na razdoblje prije početka zaoštravanja monetarne politike više za 86 baznih bodova. Istovremeno je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite iznosila 3,8 posto, što je 128 baznih bodova više.
“Promatrajući usporedno s državama članicama europodručja, ponderirani trošak zaduživanja za kupnju stambene nekretnine u Hrvatskoj i dalje je među najnižim u europodručju. On je u siječnju iznosio 3,62 posto dok je za europodručje u prosjeku na 3,87 posto. Niži trošak imale su Francuska (3,59 posto) i Malta (2,35 posto), a najviši je zabilježen u baltičkim zemljama, odnosno u Latviji (5,82 posto)”, zaključuju analitičari, prenosi N1.
