Vodeći trgovci investicijskim zlatom prezadovoljni su rekordnom 2022. tijekom koje su hrvatski građani u najplemenitiji metal uložili dvije milijarde kuna.
Svijet je opet poharala “ekstaza za zlatom”, a iznimka nije ni Hrvatska gdje su ove godine prodane rekordne količine. No, na golemu glad hrvatskih građana za tim plemenitim metalom nisu utjecale samo geopolitičke tenzije, odnosno ruska agresija na Ukrajinu te inflacija koja je sve više izvan kontrole, već i uvođenje eura.
Da je ova godina bila odlična za trgovce zlatom govori i posljednje dostupno izvješće Svjetskog vijeća za zlato (WGC), međunarodne strukovne organizacije, u kojem stoji da se u trećem tromjesečju potražnja za zlatom vratila na razine prije pandemije, javlja Poslovni.hr.
Pratimo globalne trendove
Samo u trećem kvartalu u svijetu je kupljeno 1181 tona zlata, što je 28 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U prvih devet mjeseci potražnja na globalnoj razini od 3386,5 tona bila je veća 18 posto. Inače, tijekom prvih devet mjeseci 2020. i 2021. globalna potražnja nije prelazila 3000 tona.
Mali obol ovakvom skoku globalne potražnje dala je i Hrvatska. Naime, tri vodeća trgovca investicijskim zlatom u našoj zemlji – Auro Domus, Centar zlata i Tetragram projekt, nositelj brenda Plemenit.hr – ne skrivaju zadovoljstvo poslovnom 2022. godinom.
”Dosta smo zadovoljni ovom godinom, prema projekcijama do kraja godine u segmentu investicijskog zlata ostvarit ćemo oko 400 milijuna kuna prihoda što je rast iznad 300 posto u odnosu na prethodnu godinu”, kazao nam je Davor Žic, direktor marketinga Auro Domusa. Prema njegovoj procjeni, ove se godine ukupno u Hrvatskoj kupilo investicijskog zlata za dvije milijarde kuna, dvostruko više nego lani.
Količinski, radi se o ugrubo 4,5 tone. Tri puta viši prihod nego godinu ranije ostvario je i Centar zlata, otkriva direktor Josip Kokanović, a radi se o 680 milijuna kuna. Tetragram projekt, jedan od pionira domaćeg tržišta investicijskog zlata, ove će godine zabilježiti također odlične rezultate.
”Hrvatska je još uvijek pionirsko tržište investicijskim zlatom. Ako govorimo o rezultatima ove godine, moramo ga staviti i kontekst prijašnjih godina u kojem se tržište postupno razvijalo i raslo te je već prošle godine bio primjetan porast potražnje, ali to su i dalje bile manje brojke. Prošle godine smo zabilježili oko 400 milijuna kuna prometa, a ove se godine naš promet znatno povećao, više nego dvostruko. Hrvatska po rastu potražnje za zlatom nije iznimka, već samo prati globalne trendove. No, možemo reći da od nisko razvijenog tržišta postajemo srednje razvijeno”, kaže Marčinko.
Naši sugovornici jednoglasno se slažu da je rat u Ukrajini bio okidač koji je doveo do ovakvih prodajnih rezultata, ali nije bio jedini element. U svijetu je potražnja za zlatom znatno ojačala početkom godine, kaže Davor Žic. “Tada je cijena na međunarodnom tržištu dosegla povijesni maksimum. Kod zlata su tradicionalni motivatori za kupnju geopolitičke ili gospodarske krize.
Ove godine je dodatni motivator bio i rast inflacije s obzirom da novac gubi na vrijednosti, ali se osjete i posljedice nekih ranijih razloga, poput pandemije. U Hrvatskoj smo imali još jedan dodatni razlog, a to je prelazak na euro. To samo po sebi ne bi trebao biti razlog, ali je dio građana odabrao zlato umjesto konverzije kuna u euro”, kaže Žic. Kako dodaje, između 20 i 30 posto kupaca odlučilo je iznijeti kune na svjetlo dana i uložiti ih u zlato baš zbog dolaska eura.
“Naime, kamatna stopa na štednju u banci gotovo je nepostojeća, a stopa inflacije iznosi više od 13 posto. Ako bi vrijednost novca nastavila padati trenutnim tempom, štediše bi za samo pet i pol godina za svoj novac mogli kupiti dvostruko manje nego danas. U takvoj situaciji mnogi štediše će napokon shvatiti da postoje mnogo bolje opcije za štednju. Dio novca koji bude odlazio sa štednje otići će u dionice, dio u nekretnine, a dio u investicijsko zlato. Ne bi me iznenadilo da tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj u roku nekoliko godina bude dvostruko veće nego danas”, ocjenjuje Kokanović.
Davor Žic kaže kako u Auro Domusu procjenjuju, imajući u vidu usporedbu s razvijenim državama, poput Njemačke, Švicarske, ali nama bližih Slovenije ili Italije, da bi hrvatsko tržište investicijskog zlata moglo vrijediti između 15 i 20 milijardi kuna.
”To možda zvuči mnogo, ali kad pogledate kolika je imovina u bankama i u nekretninama, to nije nerealno. To bi bilo oko 10 posto vrijednosti depozita, a to i jest neki prosječni udjel zlata u osobnim portfeljima u zapadnim državama”, kaže Žic. Po njegovom sudu, svaka najava uvođenja poreza na nekretnine bila bi veliki motivator za prelijevanje kapitala u zlato koje je po svojim karakteristikama najsličnije nekretninama jer drži vrijednost koja nikada ne može pasti na nulu. “S druge strane, zlato je mnogo likvidnije od nekretnina, odnosno lakše ga je prodati. Naravno, zlato ne donosi prihod u smislu rente kao nekretnine”, kaže Žic.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
