Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta.
Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament. Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.
Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.
"Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu", rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.
Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina.
Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.
Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.
"Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto", dodala je Ljubić Kutnjak.
No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama. Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore. Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.
Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata
Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.
Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).
Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao. Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.
Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto. U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.
U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.
Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.
Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).
Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.
Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.
Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.
Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, sa 37 posto, sigurnost i obrana.
Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).
Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.
I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.
Negativan stav prema Rusiji
U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.
Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.
Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.
U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).
Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva
Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.
U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.
Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.
Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a. Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.
