Poskupljenje goriva postalo je naša svakodnevica. Jesmo li u stanju izdržati takve financijske udare? Oni će se neupitno odraziti na vrlo široku lepezu proizvoda i usluga. Veliki udio u našim mjesečnim troškovima predstavlja kupnja hrane. Kako nas država može zaštititi? Koje će biti daljnje posljedice rata u Ukrajini i kako će to utjecati na naše živote?
Odgovore na navedena pitanja u emisiji Otvoreno HTV-a urednika i voditelja Branka Nađvinskog bili su Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Mladen Kušeković iz Hrvatske poljoprivredne komore, ekonomski stručnjak Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus i energetski stručnjak Miro Skalicki.
Energetski stručnjak Miro Skalicki rekao je kako cijena goriva trenutačno najviše ovisi o ratu u Ukrajini, kako će se razvijati i koliko će dugo trajati.
Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš komentirajući činjenicu ima li Vlada još manevarskog prostora za snižavanje cijene goriva rekao kako je najbolje pogledati susjedne zemlje i gdje se ide napuniti gorivo.
'Nafta se kupuje na istom tržištu i onda na to ide ono što država nadograđuje. Govorimo o bazičnoj cijeni nafte, no ne govorimo o drugoj polovici i što se tu još može napraviti. Kad biste pogledali u državnom proračunu koliko je više PDV-a naplaćeno samo po razlici u cijeni onda je odgovor na pitanje da postoji prostora. Postoji prostora kod trošarina, primjerice plivajuće trošarine, postoji prostora u dodacima kunu i pol za ceste, autoceste, željeznice, da se vidi što se može financirati po drugoj osnovi, a što tromjesečno zaustaviti. Postoji prostor, samo se u taj prostor mora ući', rekao je Vedriš.
'Makroekonomski gledano, kako god država punila proračun, ne zaboravite da krajnji učinci na taj proračun slabljenjem ukupne gospodarske aktivnosti, pritiskom na socijalni standard građana, sutra zahtjevima za povećanje plaća, svi ti indirektni učinci mogu biti znatno veći nego da se sada skine cijena goriva za kunu ili kunu i pol', dodao je.
Sigurno postoji prostor za dvije kune u onome što se nadograđuje na rafinerijsku cijenu i na maržu. U njega se treba ući hrabrije jer negativne konzekvence bit će znatno veće od tog snižavanja, naglasio je Vedriš.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak na pitanje u kojem će se trenutku razmišljati o skidanju PDV-a na gorivo, rekao je kako se razmišlja u Vladi.
'Jedan set mjera bio je posvećen smanjenju PDV-a za razne prehrambenih proizvode. Vlada će i dalje promišljati i na segment goriva. Vezano na poljoprivrednu proizvodnju vidjeli smo da smo samodostatni po pitanju žitarica i uljarica, žitarice 150 posto, a uljarice preko 200 posto. To nas navodi na zaključak da ne moramo u tom dijelu strahovati i ne moramo stvarati rezerve. U tom dijelu samo moramo jačati dodatne skladišne kapacitete kako bi što više tih žitarica i uljarica ostalo u Hrvatskoj. Omogućili smo mjere i sredstva kako bi izgradili dodatne skladišne kapacitete', rekao je Majdak.
Što se tiče ribara, Majak je rekao kako Vlada izdvaja kako program potpore 75 milijuna kuna kako bi se zadržala likvidnost ribara, uključujući i udar po pitanju plavog dizela o kojem najviše ovise.
'U dijelu stočarske proizvodnje krajem godine intervenirali smo sa 170 milijuna kuna jer su oni bili prvi na udaru i osjetili inflaciju uzrokovanu pandemijom. Ratari i svi u biljnoj proizvodnji ostvarit će potporu od 200 milijuna kuna na razini najosjetljivije skupine do 20 hektara', rekao je Majdak.
Vlasnik farme Natura beef Mladen Kušeković i proizvodi govedinu na farmi u Udbini govoreći od tome kako zaokružuje proizvodni proces "od polja do stola" rekao je kako je on netipični primjer i netipični poljoprivrednik jer je u cijeloj ovoj situaciji zadovoljan s poslom koji radi. Ima reprodukciju, rasplodna grla, podmladak, tov, vlastitu klaonicu, distribuciju i prodaju u vlastitoj maloprodaji u Zagrebu i nešto izvozi u Sloveniju. Osvrnuo se na Majdaka.
'Kad vi kažete da je Vlada razmišljala o nečemu sredinom veljači.. tada još nije bilo rata u Ukrajini. Sada imamo novu situaciju. Ovo sve o čemu mi pričamo večeras je još dodatno dolijalo ulje na vatru u onoj situaciju porasta cijena hrane koja je već krenula prošle godine, odnosno primarnih sirovina. žitarica koje se pretežito koriste za stočnu ishranu. Svega 20 posto žitarica ratarskih kultura se koristi za ljudsku ishranu, a sve ostalo za stočnu ishranu. Stočarstvo je već duže vremena u problemu, pogotovo mljekarski sektor. U zadnjih 15 godina broj isporučitelja mlijeka pao je s 60.000 na 3500. Broj krava je u stalnom padu i imamo veliki problem u stočarskom sektoru', rekao je Kušeković.
'Mi problem osjećamo već duže vrijeme, a mjere Vlade su najavljene za primjenu od 1. travnja. Mi evo ovdje sjedimo i razgovaramo sredinom ožujka, već znamo 20-ak dana što se događa u našem susjedstvu i ne znamo u kojem smjeru to ide, samo svi skupa vidimo da ne ide u dobrom smjeru. Bojim se zakašnjelih reakcija jer kada velimo da Vlada prati, Vlada prati i povećanje cijene plavog dizela. Plavi dizel je prošle godine bio 50 posto sadašnje cijene tako da ova pomoć najavljena poljoprivredi od ukupnih 4,8 milijardi je 200 milijuna kuna je 5 posto. To znači da 200 milijuna kuna podijeljeno na 88.000 poljoprivrednih gospodarstava ispada da svatko prosječno treba dobiti 300 eura. To vam je količina plavog dizela koji jedan traktor sa šesterobraznim plugom potroši za 5 radnih sati. To je ta pomoć. Kad se kaže u medijima pomoć od 200 milijuna kuna to djeluje puno, no to je kap u moru+, objasnio je Kušeković.
Smatra kako bi država trebala intervenirati tako da djelomično ugovara proizvodnju za određenu količinu strateških poljoprivrednih sirovina.
'Taj novac koji je predviđen da se podijeli u širinu možda bi bilo dobro da se usmjeri ciljano na određene proizvođače primjerice kukuruza ili pšenice i da se maksimalizira cijena te sirovine. Kad kažete da nemamo problem od nestašice jer proizvodimo 150 posto ili 200 posto od potrebe - ja nisam siguran da imamo puna skladišta kukuruza i pšenice jer znamo da je lani veliki dio kukuruza išao s polja u izvoz. Treba ostaviti stočnu hranu na domaćem tržištu, a ne kad poraste cijena onda ju uvozimo. Slušamo izjavu ministrice da ćemo sada puniti skladišta pšenicom koja je 450 eura tona. Ne vidim razlog da se ne maksimalizira cijena pšenica recimo na 2 kune, bili bi svi mirniji i sigurniji. Nema potrebe da mi spašavamo svijet i Europu jer smo mi samo 0,7 posto poljoprivredne proizvodnje EU-a. Ne moramo mi biti ti koji ćemo spašavati globalnu situaciju', smatra Kušeković.
