Potencijalni hit Festivala svakako je promocija romana srpske autorice Jasminke Petrović Leto kada sam naučila da letim održana u subotu, po kojem je – većim dijelom na Hvaru – snimljen istoimeni film, jedan od najgledanijih posljednjih godina. O toj nostalgičnoj priči govorile su Katja Grcić i Sanja Roić.
Jasminka Petrović poznata je srpska autorica književnosti za djecu za mlade, ali i kreatorica brojnih televizijskih i radijskih emisija za djecu. Knjiga koja je predstavljena u subotu izdana je u Srbiji još 2015., i otad je doživjela 12 izdanja, a ovo je prvi put da je tiskana i u Hrvatskoj u izdanju Naklade Jesenski i Turk. Veliku popularnost ponovo je roman stekao nakon pojave istoimenog hit filma. Uskoro se očekuje i talijansko, pa njemačko izdanje, gdje će roman biti uvršten u školsku lektiru. Osim toga, na sam dan promocije u Splitu, u Užicu u Srbiji zakazana je premijera istoimene predstave, u režiji splitskog redatelja Gorana Golovka.
"Nas dvoje smo na istom zadatku, knjiga promovira oprost i pomirenje", rekla je autorica.
Kako je rekla autorica, ideju za knjigu dobila je saznanjem koliko mlađe generacije malo znaju o zajedničkom, bivšejugoslavenskom prostoru. Premda se tako čini, knjiga nije autobiografska, ali su u njoj prikupljena neka zajednička iskustva, autoričinu "viđenje posljedica rata, ali se kasnije ideja raširila". Glavni lik je 12-godišnja djevojčica Sofija koja ide na ljetovanje koje bi po svemu trebalo biti dosadno, jer će ljeto provesti s dvije bake u Starom Gradu na Hvaru. No, potom se sve promijeni.
Kako je rekla Katja Grcić, jedna od impresivnijih točaka romana jest tinejdžerski jezik, ali i poštivanje dijalekta Starog Grada, što je pridonijelo uvjerljivosti, i prevođenjem bi knjiga znatno izgubila. Petrović je ovu drugu jezičku razinu "pohvatala" iz obitelji svog supruga Hvaranina. Za beogradski tinejdžerski žargon pomogli su joj, pak, kontakti s mladima u sredini u kojoj živi.
"Pisala sam za nekog iz sedmog razreda osnovne škole, a onda otkrila da se sviđa i mlađoj djeci, ali i mnogo starijim čitateljima, pa i šezdesetogodišnjacima", rekla je.
Sanja Roić ustvrdila je kako je otok, pa i Hvar, izmješten prostor koji živi usporeniju realnost. S druge strane, otok nudi i literaturu i umjetnost koji nude atmosferu dobra. Stoga smatra da je bio i prirodna kulisa za roman koji je pisan toliko živo i uvjerljivo, a onda je na isti način snimljen i film.
Marija Andrijašević potom je predstavila svoju zbirku priča Ligu ribara, uz promotorsku ulogu Krune Lokotara i Katje Grcić. Lokotar je autoricu predstavio kao dobitnicu Goranove nagrade za mlade autore, te T-portala za roman godine. Marija Andrijašević u Ligi ribara piše o generacijama koje su u predgrađima Splita (Kopilici, Vranjicu, Sutrojici, Spinutu...) svjedočile izgradnji Splita u prošlosti, a Katja Grcić kaže kako je Andrijašević ponudila uvid u pukotine stereotipa koji postoje o Splitu, posebno među samim Splićanima, ali i onima koji Split poznaju samo kroz pogled u centar grada, a ne i u njegovu ponekad zapuštenu suburbiju. Raznolikost podrijetla likova, kaže ona, donose pak bogatstvo u identitetu grada.
"Ova zbirka daje uvid u identitet koji je puno složeniji od onoga kako on na prvi pogled izgleda", rekla je. Autorica na to ukazuje da je željela da svaki pripovjedni glas bude drugačiji, i donosi drugu dimenziju.
