Prošle je godine porastao broj prometnih nesreća na 32 i pol tisuće, a rast je i broja nesreća s ozlijeđenim osobama za više od devet posto. Veliki je porast broja stradavanja djece – preko 15 posto u odnosu na 2021. Skoro 7.5 puta je opasnije biti sudionik u prometu na motociklu nego u automobilu. Udvostručio se broj poginulih u željezničkim nesrećama, život je izgubilo 20 osoba. Ni autobusna stajališta nam nisu u dobrom stanju.
Kako sudionici, vozila i infrastruktura utječu na sigurnost u prometu, bila je tema konferencije "Nesreće se ne događaju, one su uzrokovane", koja je održana danas u Zagreb u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.
"Sigurnost svih sudionika u prometu je jedna od najvažnijih kategorija svakog prometnog sustava. EU ima ambiciozan plan da se broj poginulih na cestama do 2050. smanji na nulu, tzv. „vizija nula”. Kad uzmemo to u obzir, kao i Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa, potrebno je zajedničko djelovanje kako bi se zadani ciljevi uspješno ispunili", poručila je savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Tomislav Mihotić, državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i inspekciju i zračni promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, dao je pregled cestovne infrastrukture za koju se očekuje skori završetak te pozvao na odgovornost u prometu, podizanje svijesti i suradnju svih aktera u prometu.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina istaknuo je ključne intervencije u važeću zakonsku regulativu koje su donijele rezultate, poput reguliranja novih vrsta prijevoznih sredstava. "Nesreće nisu stihijske, imaju uzrok. Na nama koji smo odgovorni za kreiranje politika je i zadaća za uklanjanje tih uzroka", rekao je Milina.
Prometni stručnjak Ivan Čabraja iz tvrtke Pismorad istaknuo je da bi pravilno projektiranje i izvedba signalizacije te njezino poštivanje rezultiralo smanjenjem broja nesreća i smrtno stradalih osoba.
"Posebnu pažnju potrebno je skrenuti na prometnu signalizaciju u blizini obrazovnih i zdravstvenih institucija", rekao je Čabraja.
Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet najavio je da će jedan od rezultata ove konferencije biti i obnova horizontalne i vertikalne signalizacije i asfalta oko dvije zagrebačke osnovne škole - OŠ Tina Ujevića i OŠ Dragutina Domjanića, koju će napraviti tvrtka Pismorad u suradnji s Gradom Zagrebom i HGK.
"Kod svih škola koje se obnavljaju od potresa, Grad Zagreb obnavlja i signalizaciju", nadodao je Korlaet.
Vedran Tomičić iz tvrtke Arriva Hrvatska osvrnuo se na stanje autobusnih stajališta u Hrvatskoj.
"Od 12 tisuća stajališta, često ona u ruralnim područjima nisu pravilno obilježena, nemaju pravilno izvedene pješačke otoke na kojima se nalaze nadstrešnice. Takva stajališta predstavljaju crne točke za djecu korisnike jer često u blizini i ne postoje pješački prijelazi", rekao je Tomičić.
Željezničko-cestovni prijelazi „crne“ su točke na kojima stradava najveći broj ljudi u prometnim nesrećama na željeznici.
"Najčešće je percepcija javnosti kako su samo prijelazi s polubranicima sigurni te da su oni jamstvo da netko neće podletjeti pod vlak. Na žalost, podaci ukazuju na to kako unatoč takvim najvišim standardima osiguranja, vozači i dalje prelaze preko pruge čak i dok su branici spušteni", rekao je član Uprave HŽ infrastrukture Darko Barišić.
Osnivač kluba Moto klub BMW Dalmacija Željan Rakela govorio je o opasnostima u infrastrukturi za motocikliste.
"Zaštitne su ograde nerijetko dovoljno visoke da se ispod njih može zaglaviti ljudsko tijelo, a udarac u tako izvedenu ogradu može biti koban. Rješenje je postavljanje odbojnih ograda s dodatnim plaštem za motocikliste, koje su već postavljene na pojedinim dionicama državnih cesta", rekao je Rakela.
Razvitak motorizacije kao i moderan stil života, gdje svatko od nas želi što prije stići na ciljano odredište te istovremeno uživati u komforu vlastitog vozila, dovodi do sve većeg zagušenja prometnica kako u gradovima tako i u predgrađima. Kad govorimo o neodgovornom ponašanju, ono je karakteristično i za vozače i pješake i bicikliste.
Sudionici konferencije se slažu, kada komforu i neodgovornom ponašanju u prometu dodamo nedostatnu infrastrukturu, jasno je da je puno posla pred nama ako trenutne brojke želimo pretvoriti u ciljeve koje pred nas stavlja Europska unija.
