Ministar pravosuđa Damir Habijan gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je komentirao izbor ustavnih sudaca koji je ušao u samo finale. Dotaknuo se i pitanja sukoba nadležnosti DORH-a i EPPO-a kao i toga bi li trebalo preispitati pravo 6+6 kojim bivši ministar Vili Beroš ostvaruje pravo na punu plaću pola godine i pola plaće idućih šest mjeseci nakon toga.
U tijeku su pregovori oporbe (SDP-a) i vladajućih oko odabira kandidata za ustavne suce. Produljen je rok do 7. prosinca, što je ujedno i zadnji rok. Predviđa li ministar Damir Habijan da će doći do dogovora?
“Siguran sam da hoće. Deset ih se bira, troje ostaje do 25. listopada 2025.”, započinje Habijan.
“Radi se o eminentnim sucima, odvjetnicima, pravnim stručnjacima, prema tome svi zadovoljavaju uvjete”, govori dodajući da nikoga ne bi izdvajao. “Oporba sigurno ima svoje kandidate, a onda sigurno i naš tim ima svoje.”
HDZ-ov Nikola Mažar rekao je da očekuje saborski odbor u srijedu, plenarnu sjednicu u četvrtak i izglasavanje u petak. Oporba nije toliko optimistična. SDP-ov Arsen Bauk smatra da do dogovora neće doći danas.
“Oporba je često u zadnje vrijeme pesimistična i negativno nastrojena. To im je očito došlo u mode rada, ali to nije možda najbolje za njih”, smatra on dodajući da je siguran da će do 7. suci biti odabrani.
Konstelacija Ustavnog suda
Postoji li mogućnost prijelaznog rješenja?
“Ako imamo 10 sudaca kojima je istekao mandat u lipnju, ne vidim razlog zašto bi izabrali manji broj sudaca od onog kojeg treba”, odgovara.
Ivan Malenica, Habijanov prethodnik, rekao je da HDZ-u nije u interesu da nemaju većinu svojih kandidata u Ustavnom sudu. Boji li se da bi u listopadu, kada se bira još troje sudaca, moglo doći do opstrukcije oporbe da se ne odaberu ta tri kandidata?
“Mislim da nikome nije u interesu, Ustavni sud po meni nije dio sudbene vlasti, nego netko tko bi trebao paziti da svi mi poštujemo Ustav, nešto kao 4. stup vlasti. Ne želim vjerovati da oporba na bilo koji način želi osujetiti rad Ustavnog suda”, rekao je Habijan.
Je li postojeći način dobar način biranja sudaca?
“Oni bi trebali otprilike odgovarati konstelaciji koja je u parlamentu. Mišljenja sam da bi Ustavni sud trebao voditi nečim što je u krvi tim ljudima što je – pravo. Od tih 62 imena, kome god se politički svjetonazorski priklanjaju, prije svega se radi o stručnim osobama”, tvrdi Habijan.
Odabir u zadnji čas
Zašto se čekalo do sada?
“Nema razloga za brigu, ne bih rekao da se išta čekalo”, rekao je.
Komentirajući izglasavanje nepovjerenja premijeru, Habijan je rekao da je već 17 puta pokrenut taj proces, bilo prema Vladi ili prema nekom od ministara.
“Opet će biti poraz oporbe, 17. put. To je na tragu onog što sam rekao da su jako negativno nastrojeni, jako pesimistični i destruktivni. Ovo im je treći poraz na parlamentarnim izborima, imao sam osjećaj da će nakon svih poraza shvatiti da destruktivna nit vodilja, koja je srž programa, lišena bilo kakvog konstruktivnog prijedloga ili rasprave, očekivao sam da će shvatiti gdje griješe, ali očito ne shvaćaju. Sutra će, po meni, biti prilika da se ponovno istaknu sve dobre stvari koje je Vlada kontinuiteta napravila u ovih gotovo devet godina”, predviđa Habijan.
Aktualni predsjednik Zoran Milanović je prilikom kandidature za premijera imao bitno drugačiju retoriku nego danas.
“Nisam netko tko bi komentirao to. Dolaskom na glavni odbor SDP-a dotični je pokazao pravo lice. Onaj tko bi trebao biti predsjednik svih građana i građanki ne može bit zastupnik ni simpatizer jedne stranke”, rekao je i dodao da time eliminira sve druge iz političkog života.
“Za mene on od tog trenutka sigurno više nije predsjednik RH”, oštar je.
Komentirajući Dragana Primorca naglašava da je “pun energije i poletan.” Ključno je, smatra, da su potpisi tu. “Siguran sam da će svojom energijom pridobiti simpatije dovoljnog broja ljudi da postane predsjednik.”
Pravo na 6+6
Vili Beroš ostvaruje pravo na 6+6 pri čemu prvih šest mjeseci dobiva punu ministarsku plaću, a drugih – polovicu.
“Počnimo od načela presumpcije nevinosti. Mi imamo osobu koja je uhićena i koja se nalazila u istražnom zatvoru. To će se u konačnici dokazati u sudskom postupku. Što se tiče same mjere, nemam problem da se razmisli o načinu na koji se ona aktivira. Mogu se složiti da bi u ovim situacijama trebalo razmisliti o tome, ali prije sve je tu načelo – presumpcije nevinosti”, smatra ministar. “Dopustimo da ako se ono što mu se stavlja na teret pokaže točnim, tada možemo razgovarati o tome”, govori.
Treba li preispitati to pravo na punu plaću prvih, a pola plaće drugih šest mjeseci od ostavke?
“Moramo se odmaknuti od populizma. Ja sam prvi koji je rekao, svi smo rekli, da osuđujemo bilo kakvo ovakvo devijantno ponašanje, pogotovo od strane nekoga tko je na ovako visokoj dužnosti. Također smo istaknuli da nema nedodirljivih. Nije tako jednostavno ograničiti to pravo, ali ne vidim razloga da se o tome ne razmisli”, rekao je.
Je li afera mikroskopi naštetila Vladi?
“Ako to nije dokaz borbe protiv korupcije, ne znam što jest. Slušamo stalno mantru SDP-a da su to HDZ-ovi visoki dužnosnici. To nam samo može govoriti da se u doba SDP-a nije željelo boriti protiv korupcije”, zaključuje Habijan i dodaje da daje punu potporu svim institucijama; bio to DORH ili EPPO.
Sukob nadležnosti
EPPO kaže da hrvatski zakon nije usklađen s europskom praksom i da o nadležnosti ne bi trebao odlučivati glavni državni odvjetnik.
“Bili smo među prvim državama članicama koji su uredbu o europskom tužitelju uveli u nacionalni sustav. EK nije imao nijednu primjedbu na taj prijedlog zakona. Uz Hrvatsku, 14 članica ima ovakvo rješenje da o tome odlučuje državni odvjetnik. Naš zakon je usklađen s pravnom stečevinom EU”, ističe Habijan.
Na pitanje smatra li da Laura Kovesi s posebnom pažnjom promatra Hrvatsku, Habijan odgovara da smatra da u pogledu glavne zadaće, a to je zaštita financijskih interesa EU-a, europska tužiteljica na svaku članicu gleda jednako.
Kako gleda na dosadašnji rad Ivana Turudića?
“Smatram da institucije i nacionalne i europske rade svoj posao doista transparentno, da su na braniku Ustava i zakona”, kazao je i dodao: “Ne možemo po broju osoba ili kaznenih djela obuhvaćenih istragom procjenjivati čija je istraga ozbiljnija, temeljitija”, tvrdi.
Je li se i on dopisivao s Vilijem Berošom?
“Bilo bi nezgodno da kažem da nisam. Naravno da smo komunicirali, ministri smo zajedno u Vladi”, odgovara.
Ministar obrane Ivan Anušić je na nedavnom komentirao mađarske pretenzije prema Hrvatskoj koje je tom prilikom usporedio sa srpskima. Postoji li realna opasnost od Mađarske?
“Ta tema nije bila na dnevnom redu Vlade. I u Srbiji imate svakakve izjave, retoriku kojom se skupljaju poeni”, komentirao je kratko dodajući da je ključna službena politika pojedine države. “Ne želim se dovesti u poziciju da komentiram tuđe izjave. Nemam razloga u ovom trenutku biti zabrinut za bilo što”, zaključuje Habijan.
