Na tri dana 19. – 21. ožujka 2025. Split postaje središte svjetske scene potresnog inženjerstva na znanstvenoj konferenciji 3rd Croatian Conference on Earthquake Engineering (3CroCEE).
Ovaj znanstveni skup zajedničkim snagama organizirali su Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, povodom pete godišnjice zagrebačkog i petrinjskog potresa iz 2020. godine.
Svečano otvorenje održano je u srijedu u 9 sati u splitskom hotelu Radisson Blu Resort & Spa, uz nazočnost Branka Bačića potpredsjednika Vlade RH i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, ministrice Nine Obuljen Koržinek, zamjenika župana splitsko-dalmatinskog Stipe Čogelje, gradonačelnika grada Splita Ivice Puljka, rektora Sveučilišta u Splitu Dragana Ljutića, dekana Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Nene Torića te brojnih ostalih uvaženih gostiju.
Cilj konferencije je ponovno skrenuti pažnju na jedan od najvećih prirodnih rizika kojem je Hrvatska izložena te podići svijesti o seizmičkom riziku, s posebnim naglaskom na gradove u Dalmaciji koji su poznati po svojoj kulturnoj baštini i ljepoti, ali istovremeno predstavljaju značajnu seizmičku prijetnju zbog velike prisutnosti tradicionalnih građevina, čije seizmičke karakteristike nisu uvijek adekvatne u odnosu na moderne standarde sigurnost.
Na konferenciji će rezultate svojih istraživanja u 153 izlaganja predstaviti znanstvenici iz cijelog svijeta. Šest vrhunskih stručnjaka i znanstvenika će održati plenarna izlaganja, a njih petero pozvana predavanja. Jedan od njih je prof. Gian Michele Calvi iz talijanske Pavije, suosnivač i voditelj znanstvenih istraživanja zaklade EUCENTRE, suosnivač uglednog znanstvenog časopisa Journal of Earthquake Engineering, te predsjednik Međunarodnog udruženja za potresno inženjerstvo (IAEE), a govorit će o seizmičkoj izolaciji građevina. O modeliranju potresne opasnosti pričat će dr. Helen Crowley, glavna tajnica zaklade GEM (Global Earthquake Model) i dobitnica nagrade William B. Joyner Američkog seizmološkog društva (SSA) i Istraživačkog instituta za potresno inženjerstvo (EERI).
Novina ovogodišnje konferencije je natjecanje studenata građevinarstva sa Sveučilišta u Osijeku, Rijeci, Zagrebu, Splitu i Mostaru koji će u četvrtak 20. ožujka u 18 sati na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu pokazati modele zgrada na kojima su radili posljednja dva mjeseca i testirati njihovu izdržljivost na potres simuliran mini platformom.
"Na konferenciji sudjeluju visoko rangirani predavači iz inozemstva koji su stručnjaci u svome polju. Ove godine imamo i studentska natjecanja na potresnim platformama kojima želimo motivirati mlade studente da se bave potresnim inženjerstvom, da nešto novo nauče i kroz natjecanje i kroz samu konferenciju, Konferencija je posebna jer okuplja cjelokupnu znanstvenu zajednicu koja se bavi djelovanjem potresa na nosive konstrukcije, ali isto tako i seizmološku zajednicu koja je krucijalna za nas građevinare koji se bavimo proračunima u smislu davanja osnovnih inputa za proračune tako da su i oni uključeni kroz posebne sekcije u konferenciju", kazao nam je dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Neno Torić.
"Prva konferencija je bila vapaj za pomoć prema vani, da napravimo prijenos znanja iz svijeta u Hrvatsku nakon potresa. Tada se odazvalo 800 stručnjaka koji su prenijeli svoje znanje. Na popisu govornika su svjetski stručnjaci. Split je mamac svima njima, to moramo priznati, ali ponosni smo što smo ih okupili", kazao nam je Josip Atalić, voditelj Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo.
O važnosti ovog skupa govorio je i ministar Bačić.
"Hrvatska je, nažalost, stekla ogromna iskustva u postpotresnoj obnovi. Moram se zahvaliti Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo koji je nakon zagrebačkog, a kasnije i petrinjskog potresa, odradio važan posao kako bi ta obnova koju provodimo bila na najvišoj razini. Odmah nakon potresa su izašli na teren i napravili preko 75.000 pregleda oštećenih zgrada. U tim pregledima sudjelovalo je preko 2.150 članova Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. To nam je bio vjetar u leđa. Ono što nam je struka omogućila je da napravimo veliki iskorak u obnovi, po čemu će ova obnova doista ostati povijesna, a taj iskorak sastoji se u činjenici da nismo vraćali oštećene zgrade u prijašnje stanje. Nismo se odlučili vraćati u prijašnje stanje nego smo napravili korak naprijed, pristupili smo suvremenom konceptu protupotresne konstrukcijske obnove koja jako oštećene zgrade diže na puno veću razinu mehaničke otpornosti i taj postupak je skuplji i sporiji. Razumijem nezadovoljstvo naših sugrađana jer obnova duže traje, ali za sve korisnike zgrada je taj model isplativiji i dugoročniji", kaže ministar Bačić.
