Dio građana razočarao se što je prilikom podizanja eura na bankomatu, bankomat izbacio staru “zgužvanu” novčanicu eura, izrađenu još pred dvadeset godina, jer su očekivali novu hrvatsku euronovčanicu. No, poanta je u tome da hrvatske euronovčanice – ne postoje.
Hrvatska je u Hrvatskoj kovnici novca iskovala hrvatske eurokovanice, s već poznatim nacionalnim obilježjima, i njih su građani mogli primjerice kupiti i u početnim paketima, što su mnogi i činili.
Na “svoje” eurokovanice” ima pravo svaka zemlja članica, pa je tako i Hrvatska u tom dijelu pridonijela optjecaju novca u eurozoni.
Građani ove hrvatske eure – isključivo kovanice – nisu međutim smjeli trošiti do ulaska zemlje u eurozonu kada su te kovanice postale platežno sredstvo na području cijele eurozone.
Isto tako, i ranije iskovane kovanice eura, koje su već odavno platežno sredstvo u eurozoni, jednakopravno postaju i platežno sredstvo kod nas, “ravnopravne” nacionalnim kovanicama. Sve je to sada ista valuta i novac.
Posuđene novčanice
No, o hrvatskim euronovčanicama nikad nije bilo riječi. Novčanice eura su uvijek iste, one koje je izdavala i izdaje Europska središnja banka, na njima je potpis isključivo guvernera ECB-a.
Te su novčanice bile u optjecaju i prije nego je Hrvatska ušla u eurozonu, a barem se naši građani znaju služiti eurima, odnosno nisu im strani.
Sada su te novčanice naše, mi smo ih zapravo “uvezli” i koristimo kao svoj novac, pri čemu se ne tiskaju kod nas, niti su one ikako nacionalno obilježene.
To vrijedi i za druge zemlje-članice, ne samo za nas. Iako je ovo već više puta naglašavano u cijelom procesu uvođenja eura, nije izgleda zgoreg ponoviti, pa smo i Hrvatsku narodnu banku, da budemo sigurni, još jednom pitali o tome zašto nema i hrvatskih euronovčanica, a ne samo HR-kovanica.
Iz HNB-a su za Novi list potvrdili da su “u optjecaju na nivou čitavog europodručja koje obuhvaća 24 zemlje (20 zemalja članica Europske unije plus Andora, Monako, San Marino i Vatikan) iste novčanice eura i to dvije jednakovrijedne serije”.
– Dakle “hrvatskih” ili primjerice “njemačkih” euronovčanica nema, odnosno iste se euronovčanice upotrebljavaju na cijelom europodručju, potvrdio je HNB.
Prva serija euronovčanica, napominju dalje, sastoji se od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva serija Europa, ima iste apoene osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, no i nadalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.
– Bez obzira na seriju svaki apoen euronovčanice vizualno je prepoznatljiv po dominantnoj boji i arhitektonskom motivu. Na svakoj novčanici potpis je prvog predsjednika Europske središnje banke Willema F. Duisenberga, drugog predsjednika ESB‑a Jean‑Claudea Tricheta, trećeg predsjednika ESB‑a Marija Draghija ili sadašnje predsjednice ESB‑a Christine Lagarde.
Obje te serije euronovčanice jednako su valjane i zakonsko su sredstvo plaćanja u svim članicama europodručja. Za potrebe predopskrbe tijekom 2022. i opskrbe u 2023. Hrvatska narodna banka posudila je 346 milijuna komada euronovčanica serije Europa od jedne središnje banke, članice europodručja.
Prve su euronovčanice, baš kao i eurokovanice, u eurozoni puštene u optjecaj 1. siječnja 2002. godine, tumači HNB.
Za razliku, navodi HNB dalje, od euronovčanica, eurokovanice imaju zajedničku stranu i nacionalnu stranu koja motivima upućuje na zemlju izdavanja pa tako postoje i eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom.
Ravnopravne kovanice
– Zajednička strana kovanica prikazuje Europsku uniju ili Europu i simbolizira jedinstvo EU-a. Eurokovanice svih država mogu se upotrebljavati na cijelom europodručju.
Eurokovanice s hrvatskom nacionalnom stranom, iskovane su u Hrvatskoj kovnici novca, a sastoje se od osam različitih apoena: 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centa te 1 euro i 2 eura.
Njih je do sada otkovano oko 405 milijuna komada i nalaze se i u svim početnim paketima eurokovanica za potrošače i poslovne subjekte.
Dodatno je za potrebe predopskrbe nabavljeno i 181 milijun komada eurokovanica iz dvije države članice europodručja. Bitno je napomenuti kako se od 1. siječnja 2023. može u Republici Hrvatskoj jednako valjano plaćati i sa svim eurokovanicama koje su izdale druge zemlje članice europodručja, isto kao što se i s eurokovanicama s hrvatskom nacionalnom stranom može plaćati u svim drugim članicama europodručja.
Znači da već od 1. siječnja sva prodajna mjesta u Republici Hrvatskoj mogu zaprimiti eurokovanice s nacionalom stranom bilo koje od 24 zemlje kojima je euro službena valuta, a samim time mogu i uzvraćati ostatak novaca također u tim kovanicama, zaključuje naša središnja banka, piše Novi list.
