Od početka smo svjedoci tvrde kohabitacije, a posljednjih tjedana sukob dvojice najodgovornijih političara je eskalirao – riječi se nisu birale, suradnje nema, uslijedio je bojkot. Tko je kriv a tko nije? Idemo vidjeti što kaže istraživanje.
Podjednako su u krivu za gotovo 35 posto ispitanika ispitanih od 2. do 5. svibnja. Milanović je potpuno ili više u pravu za nešto manje od trećine (potpuno u pravu za 7, a više u pravu za 21,9 posto ispitanika). Za otprilike petinu Plenković je potpuno ili više u pravu (potpuno u pravu za 5,9 posto, a više u pravu za 16 posto ispitanika), a da su i premijer i predsjednik podjednako u pravu misli manje od 5 posto. Dok ostali, njih 9,7 posto ne znaju ili ne mogu odlučiti.
Kada su u pitanju birači SDP-a - njih 57,2 posto misli da Milanović ima pravo. A 65,4 posto HDZ-ovaca isto kaže za Plenkovića. Gotovo polovica Mostovih birača (49,4 posto) je na Milanovićevoj strani dok oni koji biraju Domovinski pokret – njih 40 posto misli da su obojica u krivu.
A što je glavni razlog sukoba?
Prije svega neslaganje karaktera i osobna netrpeljivost - za više od trećine (36,1 posto). Borba za prevlast u državi drugi je najčešći odgovor (15 posto). Slijede - želja premijera da ovlada svim polugama vlasti, uključujući vojsku i pravosuđe (7,9 posto). Potom želja predsjednika da politički oslabi ili čak razjedini HDZ (6,7 posto ispitanika). Pretjeranu moć premijera kojemu smeta snažan predsjednik - kao razlog vidi 6,4 posto ispitanika. Tu su još želja predsjednika da se ograniči moć i vlast premijera i HDZ-a (5,1 posto), ali i namjera predsjednika da izvrši udar na vladajuću koaliciju i izazove nove izbore (2,6 posto).
Nakon sukoba oko zahtjeva za pomilovanjem Perkovića i Mustača – HDZ je odlučio bojkotirati predsjednika. Uslijedilo je to nakon što je Milanović Banske dvore, više od 2 mjeseca ostavio bez odgovora za sjednicom Vijeća za nacionalnu sigurnost oko Ukrajine.
Podržavate li tu odluku o prekidu suradnje?
Nikako ili uglavnom ne - gotovo 70 posto. A podršku daje tek oko 15 posto ispitanika.
Neki bi rado vidjeli opoziv predsjednika, uostalom takve ideje ali bez stvarne namjere znale su se čuti u HDZ-u. Za većinu ispitanika takvo što ne dolazi u obzir. Gotovo više od dvije trećine birača je protiv (68,6 posto), ali i nešto više od petine je za pokretanje opoziva sukladno Ustavu (22,2 posto). Kada govorimo o biračima – 94 posto SDP-ovih ne bi išlo tim putem, ali je svaki drugi HDZ-ov za opoziv Milanovića (55 posto).
Ideja da se predsjednika ne bira izravno nekad se mogla čuti i od samo predsjednika dok on to nije postao. Birači žele da tu promjena nema. Neposredni izbori su jedina opcija za čak 83,6 posto ispitanih.
Ovlasti predsjednika su vrlo ograničene – znamo ima ih na polju vojske odnosno obrane, sigurnosti i vanjske politike – i tu je potrebna suradnja s Vladom. Za zadržavanje postojećih ovlasti nešto je manje od polovine ispitanih (48,8 posto) dok bi predsjedniku povećali ovlasti trećina anketiranih (32,9 posto).
A kako su u ovom sukobu građani doživjeli Milanovićevu komunikaciju?
Znamo da ne bira riječi, nikakvi kodeksi mu, kaže, neće skratiti jezičinu, omakne mu se i psovka. Da je komunikacija ispod svake razine kaže njih gotovo 43 posto. Tek četvrtina je zadovoljna (25,9 posto). Da je bitno što govori, a ne kako to kaže - misli njih više od 22 posto.
Bilo kako bilo dvojac je Ustavom obvezan surađivati - a suradnja dva politička brda ne bi smjela imati alternativu, navodi RTL.
