U ponedjeljak je eksplodirala "mrtva" Sunčeva pjega, pri čemu je izbačena velika količina plazme koja je krenula u smjeru Zemlje.
Radi se o pjegi nazvanoj AR2987 koja je izbacila koronalnu masu (CME), a koja bi 14. travnja mogla izazvati polarnu svjetlost u gornjim slojevima Zemljine atmosfere.
Sunčeve pjege su tamna područja na površini Sunca koja nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja. Ta područja su privremena i mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko mjeseci.
"Povremeno se sunčeve pjege mogu ponovno aktivirati"
"Kada govorimo o 'mrtvoj' sunčevoj pjegi, više se radi o poetskom nego o znanstvenom opisu", rekao je solarni fizičar Philip Judge iz američkog Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere (NCAR).
"Povremeno se sunčeve pjege mogu ponovno aktivirati zbog ponovne pojave magnetskih polja na istome području", kazao je Judge za Live Science.
AR2987 je izbacila solarnu baklju klase C.
Baklje klase C
Baklje klase C prilično su česte i rijetko imaju direktan utjecaj na naš planet. No ponekad, kao u slučaju jučerašnje erupcije, solarne baklje mogu potaknuti izbacivanje koronalne mase, ogromne erupcije plazme i magnetskih polja. Sunčeve baklje C klase rijetko pokreću CME-ove, a kada ipak do toga dođe, CME-ovi su obično spori i slabi, prenosi Index.
Kada CME udari u magnetsko polje koje okružuje Zemlju, nabijene čestice putuju niz linije magnetskog polja koje izvire iz sjevernog i južnog pola te se sudaraju s plinovima u atmosferi, oslobađajući energiju u obliku fotona i stvarajući blistavu zavjesu prekrasne svjetlosti poznatu kao aurora borealis.
CME koji je u ponedjeljak krenuo prema Zemlji mogao bi 14. travnja izazvati manju (G1) geomagnetsku oluju, što znači da bi moglo doći do neznatnih utjecaja na funkcionalnost satelita i slabe fluktuacije u energetskoj mreži.
Dodatno, aurora bi mogla biti vidljiva na nižim geografskim širinama nego inače.
