Prošloga tjedna posjetili smo Vis, otok na kojem se nalazi najstariji hrvatski grad, antička Issa, i svjedočili jednom od najznačajnijih arheoloških otkrića posljednjih godina. Naše kamere ekskluzivno su snimile helenističku kulu naslonjenu na istočni gradski bedem – nalaz koji dodatno potvrđuje povijesnu važnost ovog prostora, ali i otvara brojna pitanja o dosadašnjem odnosu prema njegovoj baštini.
Video reportažu s Visa pogledajte ovdje:
“Malo se kopalo, još manje otkopalo, a najmanje prezentiralo”
Ravnatelj Zavičajnog muzeja Vis, Dinko Radić, bez zadrške govori o dugogodišnjim problemima u pristupu arheološkoj baštini:
“Malo se kopalo, još manje otkopalo, a najmanje prezentiralo. Lanjske godine smo otkopali helenističku gradsku vijećnicu, jedinu u Hrvatskoj, jedinstvenu. Druga se neće ni pronaći. Dakle vijećnica grada i države Isse. Čak su krajevi poput Trogira i Stobreča imali svoje predstavnike u njoj. Flota Isse je išla ratovati protiv grčkih gradova sve do Sirije, za to doba ta država je bila jaka.”
Radić posebno ističe problem dosadašnje prakse istraživanja:
“Istraživanja su se često svodila na iskapanje grobova. Tu ste najsigurniji – kopate grob, nađete 100-200 grčkih posuda, stvari, svi zadovoljni, mediji snimaju… Nakon toga se taj grob zakopa i to je to. Na lokalitetu Vlaška njiva iskopali smo 260 grobova pa smo zatrpali i napravili hotel. Kakve koristi od toga imamo – nikakve!”
Arheološka staza: spoj kopna i mora
Govoreći o budućnosti lokaliteta, Radić najavljuje ambiciozan projekt koji bi mogao promijeniti percepciju Visa kao arheološke destinacije:
“To će biti dio arheološke staze. Ona ima dvije glavne komponente. Jedna je kopnena i povezuje sve kopnene točke poput vijećnice, groblja, teatra itd. Druga je podmorska. Da bi obišli taj lokalitet morat ćete u kupaće. Vidjet ćete antičku obalu, lučka postrojenja, bazene – vivarije u kojima su čuvali ribe, ali ćete vidjeti plemenitu perisku, kako se čuva posejdonija, antička sidra, novovjekovna sidra itd.”
“Prva isejska kula konačno izlazi na svjetlo dana”
Na lokalitetu smo zatekli i voditelja istraživanja, arheologa Borisa Čargu, koji detaljno objašnjava najnoviji nalaz:
“Ispred nas su ostatci istočnog zida grčke kule naslonjene na zapadne zidine Isse. Riječ je o tehnici gradnje emplekton s izrazitom anatirozom. Širina zida je metar, dužina 8 metara i 35 centimetara. Ulazni prostor koji je u sjevernom kutu je metar i pol. Sačuvana je u visini od oko dva metra, još nismo došli do podnice pa će vjerojatno biti nešto viša.”
Dodaje kako kula nije izvorno dio zidina:
“Kula nije inkorporirana u zidine Isse, nego je naslonjena na njih, pretpostavljamo njenu naknadnu gradnju što nam, kada idemo gledati povijesni kontekst njene gradnje, upućuje da je građena sredinom 3. stoljeća prije Krista. To je razdoblje kada politika ilirskih kraljeva i dinasta, prije svega Agrona pa Teute, ima pretenzije prema grčkim naseobinama na Jadranu i u toj nesigurnosti koja je dovela do ilirsko-rimskih ratova vidimo vrijeme kada se podiže kula.”
Impozantna građevina i promjena namjene kroz stoljeća
Čargo ističe dimenzije i kasniju prenamjenu kule:
“Ona je impozantna, 8,35 x 9,70 joj je bruto površina, zidana je ‘u suho’, nalazi se na južnom traktu isejsjih zidina naslonjena na kulu. Upravo gledate njen ulaz koji je u kasnoj antici pregrađen kada je kula izgubila svoju fortifikacijsku obrambenu namjenu i postala neki drugi prostor, pretpostavljamo stambeni, sudeći prema enormnoj količini ostataka zidnih ožbukanja, a taj sloj upravo kopamo.”
“Anatiroza, poravnanje, izvrsno se vidi na svakom kamenu. Po svoj prilici, u prvoj polovici prvog stoljeća, zapadni zid kule je razgrađen i to je kamenje upotrijebljeno u novom zidu. Kula, dakle, gubi svoju fortifikacijsku namjenu i postaje, pretpostavljamo, stambeni prostor. No, analizom materijala trebali bi definitivno riješiti pitanje namjene ove građevine nakon što je prestala biti obrambena kula.”
Split kao kolijevka arheologije
Na kraju, Čargo podsjeća na kontinuitet istraživanja:
“Arheološka istraživanja provode od prve polovine 19. stoljeća stručnjaci Arheološkog muzeja Split. Splitski muzej kao najstarija arheološka ustanova u ovom dijelu Europe je stožerna ustanova. Možemo kazati da je splitsko područje kolijevka arheološke znanosti u cjelini.”
“Svakako treba kazati da smo iznimno zahvalni Ministarstvu kulture koje financira istraživanja, a posebno su zadnje četiri godine ta istraživanja izdašnija. Rezultat povećanog istraživanja mogli ste upravo vidjeti na terenu.”
Zahvalio se i vlasniku zemljišta:
“Koristim priliku da se zahvalim g. Serđu Radišiću koji je svojom dobrotom dopustio istraživanja na svome zemljištu, a koja su rezultirala pronalaskom spektakularne helenističke kule.”
