Odluka o poskupljenju dopunskog osiguranja (DZO) neće stupiti na snagu s početkom 2026. jer je javno savjetovanje o toj temi tek završilo, a sjednica Upravnog vijeća HZZO-a koje mora potvrditi odluku o cijeni DZO-a, još uvijek nije sazvana. Nakon što Upravno vijeće potvrdi odluku o poskupljenju, pred njim je i rok od 30 dana u kojem moraju obavijestiti osiguranike o novoj cijeni police tako da će poskupljenje stupiti na snagu najranije s 1. veljače.
Državni benefiti
Iz HZZO-a još jednom poručuju da će socijalno osjetljive skupine osiguranika i dalje biti zaštićene, jer dio njih temeljem prihodovnog cenzusa ima pravo na besplatno dopunsko osiguranje.
– I ovim putem naglašavamo da će utvrđivanjem predložene nove jedinstvene cijene police od 15 eura mjesečno za sve kategorije osiguranika, uz postojeće mehanizme zaštite socijalno osjetljivih skupina osiguranika, a to je osiguravanje prava na policu na teret sredstava državnog proračuna, uz provođenje postupka usklađivanja odnosno povećavanja prihodovnog cenzusa koji se provodi svake godine, HZZO i nadalje osiguravati dostupnu zdravstvenu zaštitu svim osiguranicima pod jednakim uvjetima bez diskriminacije, bez obzira na dob, zdravstveno stanje ili rizik od bolesti osiguranika, poručuju, piše Novi list.
Tko ima pravo na besplatno?
Pravo na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje imaju i osobe s invaliditetom od 100 posto, darivatelji krvi s više od 25 davanja (žene) i 35 davanja (muškarci) te darivatelji organa, redovni učenici i studenti te osobe čiji mjesečni prihod po članu obitelji ne prelazi 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Trudnicama HZZO u cijelosti osigurava plaćanje zdravstvenih usluga, ali samo za stanja vezana uz trudnoću.
Pitanje je, naravno, i hoće li skuplje dopunsko osiguranje građane odvratiti od državnog osiguranja i preusmjeriti privatnicima. Njihove su cijene zasad jeftinije, ako je riječ o mlađim dobnim skupinama, no stariji građani ni kod privatnika ne mogu računati s povoljnijim dopunskim osiguranjem.
Privatno zasad ne poskupljuje
U Wiener osiguranju zasad ne planiraju podizanje cijene premije, a slično razmišljaju i drugi privatni osiguravatelji koji cijenu premije dopunskog osiguranja formiraju sukladno drugim okolnostima.
– Za sada ne razmatramo povećanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Cijena Wiener dopunskog zdravstvenog osiguranja temelji se na aktuarskim procjenama rizika i očekivanih šteta. Eventualni razlog za povećanje premije može biti povećanje cijena usluga u obveznom zdravstvenom osiguranju i visina participacije, a nikako kretanje premije konkurencije, objašnjavaju u Wiener osiguranju.
Za njihove se korisnike premija dopunskog zdravstvenog osiguranja kreće u rasponu od sedam do 38 eura, ovisno o dobi osiguranika, a može uključiti i pokriće doplate za lijekove s dopunske liste. Ovisi o tome što pokriva, cijena godišnje premije iznosi od 84 do 456 eura. Merkur osiguranje ugovara dopunsko zdravstveno osiguranje po početnoj cijeni od šest eura mjesečno, a Croatia osiguranje od 9,29 eura, a takva će i ostati. Iz Croatia osiguranja također poručuju da zasad ne planiraju poskupljenje premije.
– Croatia osiguranje u ovom trenutku neće mijenjati cijene zdravstvenih osiguranja. Cijena osnovnog dopunskog osiguranja kreće se već od 9,29 eura. Korisnici imaju mogućnost nadogradnje dopunskog osiguranja za tri, pet i sedam eura mjesečno više, čime su im dostupne laboratorijske pretrage te sistematski i specijalistički pregledi u privatnim poliklinikama u cijeloj Hrvatskoj.
Malo komentara o značajnoj odluci
Zanimljivo je spomenuti i iznimno mali broj komentara koji je pristigao na e-savjetovanje o jednoj od značajnijih odluka HZZO-a koja će »udariti« po džepu čak 1,6 milijuna građana koji uplaćuju dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a. Na slične odluke koje se nađu na javnoj raspravi obično stižu stotine, pa i tisuće komentara, dok ih je na ovu stiglo – ukupno 15.
– Na Prijedlog odluke koji je 17. studenoga upućen na savjetovanje s javnošću u trajanju od 30 dana, zaprimljeno je ukupno 15 primjedbi, prijedloga i mišljenja, čija je obrada u tijeku. Veći dio njih ne odnosi se na predmetnu odluku, već je izražavanje nezadovoljstva glede pojedinih segmenata u zdravstvu, vele u Direkciji HZZO-a. S obzirom na tako mali broj zaprimljenih komentara, u HZZO-u zaključuju da je najveći broj građana svjestan nužnosti povećavanja cijene police.
Tome je, međutim, kumovala i činjenica da HZZO svoje odluke na savjetovanje s javnošću stavlja na svojoj web-stranici, a ne uobičajenoj Vladinoj platformi na kojoj građani mogu komentirati nove zakonske i druge propise u postupku donošenja. Snalaženje u dokumentima koji su na javnom savjetovanju na stranicama HZZO-a samim time je teže i nepreglednije, a primjedbe su uz to nevidljive javnosti, piše Novi list.
