Tijekom jučerašnjeg dana i noći na utorak olujni sustav prišao je s područja sjeverne Italije i svom silinom udario u dijelove sjevernog i srednjeg Jadrana. Nevrijeme je najviše štete donijelo zapadnoj obali Istre, osobito okolici Rovinja gdje su na olujnoj fronti na moru zabilježeni orkanski udari zapadnog vjetra preko 120 km/h. Zbog toga se nasukalo više desetaka brodica, stotine stabala je palo na prometnice i šetnice, a nekoliko ljudi je ozlijeđeno uslijed nevremena.
Nevrijeme se potom počelo premještati prema Dalmaciji gdje je lokalno također bilo neželjenih posljedica. Najopasnija situacija dogodila se između 22:30 i 23:00 kada se dogodila havarija katamarana Melita. Srećom, u ovoj havariji nitko nije ozlijeđen i svi su putnici spašeni.
Ovu promjenu vremena donio je vrtlog nestabilnog zraka koji se s područja Alpa i sjeverne Italije spustio na Jadran. On je bio izraženiji u višim slojevima troposfere, a u nižim se promjena u tlaku zraka jedva primijetila. Kolokvijalno, ova se pojava naziva visinska ciklona.
Atraktivan meteorološki fenomen, vezano uz opisani olujni sustav, snimio je mađarski fotograf Dávid Kacz iz grada Kapošvar, u jugozapadnom dijelu zemlje. On je snimio pojavu koja se na engleskom jeziku naziva "red sprites", a na hrvatskom "vatrenjaci". Ovi vatrenjaci dogodili su se dok je olujni sustav bio nad Jadranom, udaljen oko 200 kilometara od mjesta snimanja.
Što su vatrenjaci?
Vatrenjak (eng. sprite) nastaje na visini od oko 70 km (u mezosferi) kao kratkotrajna svjetlosna pojava u obliku vatrenih plamenova usmjerenih prema dolje. Pojava može dosezati 90 – 100 km visine, dakle sve do ionosfere. To je pojava prvenstveno crvene boje iz čijeg gornjeg dijela se izdvajaju ogranci poput plamenova spuštajući se u niže slojeve atmosfere, čak do 25 – 30 km u stratosferu, i pritom postaju plavkasto obojeni. Vatrenjake proizvodi grmljavinski oblak izuzetno jakih električnih pražnjenja prema tlu i obično se javljaju zajedno. Vatrenjaci su većinom udruženi sa snažnim pozitivnim električnim pražnjenjima između oblaka i tla, što naglo jača električno polje u srednjoj atmosferi nad oblakom, iznad granične vrijednosti dielektričnog praga za atmosferu. Drugim riječima, iznad grmljavinskog oblaka nastane ogromna električna iskra (na visini od oko 70 km), čiji se ionizirani kanali, poput snopa niti, šire u više i niže slojeve. Vatrenjaci nisu popraćeni čujnom grmljavinom, ali mogu proizvesti zvučne valove vrlo niskih frekvencija (oko 1 Hz) na koje ljudsko uho nije osjetljivo. Međutim, ti infrazvučni signali mogu se detektirati posebnim prijemnicima čak na stotine pa i tisuće kilometara daleko od izvora.
Vilenjaci (ELVES), nastaju kao svjetlosna pojava crvene boje prstenastog oblika na visini od 90 – 100 km i koja se, dok traje, može širiti do promjera i od nekoliko stotina kilometara. Vilenjaci su proizvod izuzetno jakog elektromagnetskog impulsa sa snažnim električnim pražnjenjem u grmljavinskom oblaku. Snažan impuls napreduje prema većim visinama i pritom uzrokuje svjetlucanje molekula u okolnoj atmosferi. Pojava traje još kraće od vatrenjaka, svega nekoliko tisućinki sekunde, pa ju je nemoguće vidjeti ljudskim okom. Iz satelita je utvrđeno gama-zračenje u atmosferi iznad grmljavinskih oblaka, koje je vjerojatno izazvano međudjelovanjem impulsa elektromagnetskog polja s kozmičkim zračenjem. Najnovija istraživanja ukazuju na to da ova zračenja iz kumulonimbusa često pogađaju putničke avione.
