Tisuće Splićana sutra neće ići u dućane mješovitom robom. U anketi koju je provela Dalmacija Danas sudjelovalo je više od 35 tisuća ljudi i čak 85% njih izjasnilo se da će sutra bojkotirati dućane. 12% ispitanih kaže da neće sudjelovati u bojkotu, a još uvijek nije odlučilo njih 2%.
Društvene mreže prepune su poziva na bojkot, velika je rasprava u medijima i sada preostaje samo vidjeti kakva će sutra situacija biti na terenu.
"Presudile su izrazito visoke cijene prehrambenih proizvoda"
Razgovarali smo s Josipom Kelemenom, savjetnikom potrošačke platforme Halo inspektore. Kaže da su odluci na bojkot presudile izrazito visoke cijene, prvenstveno prehrambenih proizvoda.
"Bitno je poslati poruku onima koji odlučuju o poskupljenjima (trgovci, dobavljači, uvoznici, proizvođači itd.) i onima koji trebaju voditi i uređivati tržište. Već samim tim će se čuti glas potrošača koji će poslati snažnu poruku: dosta nam je stalnih poskupljenja i cjenovnog divljaštva", govori Kelemen.
Na stranici Halo inspektore okuplja se mnoštvo ljudi koji će sutra u bojkot, no nema informacija koliki postotak ljudi će se zaista odazvati.
"Sve ovisi o volji i odlučnosti potrošača", dodaje Kelemen.
Na pitanje o tome bi li duži bojkot polučio bolje rezultate, Klemen kaže da bi te da bi tako potrošači utjecali na protok novca.
Za ovolike cijene smo i sami krivi
Može li bojkot trgovina na jedan dan utjecati na cijene i polučiti uspjeh pitali smo i profesora Paška Burnaća sa splitskog Ekonomskog fakulteta. Burnać nam je objasnio zašto su cijene u hrvatskim trgovinama takve kakve jesu. S ekonomskog gledišta, sami smo krivi za trenutno stanje. Ne samo da trošimo najviše novca u povijesti, nego najviše trošimo i količinski.
"Cijene u Hrvatskoj su takve kakve jesu jer se potrošnja ne smanjuje. Štoviše, Hrvati troše više od prosjeka Europske unije. To je jedna od osnovnih ekonomskih zakonitosti – ako građani kupuju iznad svojih mogućnosti, logično je da će trgovci, ali i svi ostali u lancu, povećavati cijene. Osnovni razlog za takvo stanje leži u činjenici da potražnja konstantno raste", govori nam Burnać.
No, nije krivnja samo na potrošačima.
"Građani su sami djelomično odgovorni za ovu situaciju – to je univerzalno pravilo u svim zemljama. No, ako se osvrnemo na razdoblje od prije pet godina, vidimo kako su EU i države članice u borbi protiv posljedica pandemije COVID-19 tiskale velike količine novca te ulagale ogromne iznose kako bi osigurale stabilnost plaća i gospodarstva", dodaje.
"Ogromno povećanje plaća u javnom sektoru također je odigralo ključnu ulogu. Takvi iznosi su iz perspektive privatnog sektora često nezamislivi, no njihov utjecaj se prelijeva i na privatni sektor, gdje također dolazi do rasta plaća. Vlada je povećanjem plaća uzrokovala lančanu reakciju koja se osjetila u cijelom gospodarstvu. Trgovci, razumljivo, neće smanjivati cijene u takvom okruženju", kaže.
Ljudi su najosjetljiviji na hranu, kaže Burnać, ali poskupilo je sve - pogledajte cijene stanova.
Jesu li trgovci tu najviše profitirali?
Hrvati su ovih dana bijesni na trgovce, ali oni su samo jedna karika u lancu koja je dovela do strašnih poskupljenja.
"Trgovcima, nakon što pokriju sve troškove, ostaje između 2 i 4% zarade. Naravno, u apsolutnim iznosima to može izgledati kao velik profit, primjerice 150 milijuna eura, ali treba uzeti u obzir da se promet mjeri u milijardama. Kada se sve sagleda, jasno je da profit zapravo nije velik. Ne radi se o tome da su trgovci pohlepni – oni su samo jedna karika u širem lancu.
Ako pokušamo bojkotirati trgovce, važno je znati da oni ne određuju cijenu proizvoda u potpunosti. Cijena proizvoda počinje kod proizvođača. Proizvođač definira osnovnu cijenu artikla, a trgovci nemaju mogućnost utjecaja na to. Bojkot trgovaca, iako usmjeren s bijesom, zapravo pogađa samo jednu kariku u lancu, dok distributeri i proizvođači ostaju po strani.
Distributeri imaju svoje marže, a država uzima svoj dio kolača kroz poreze. Štoviše, država je jedan od najvećih sudionika na tržištu, i kao proizvođač i kao potrošač. Prema toj logici, država snosi najveći dio odgovornosti za trenutačno stanje. No, država teško može značajno utjecati na cijene svih proizvoda jer nema potrebne mehanizme. Jedino što može učiniti jest smanjiti poreze kako bi ublažila pritisak na cijene.
S druge strane, zamrzavanje cijena je potpuno besmisleno. Zapitajmo se: kada ste posljednji put kupili nešto po zamrznutoj cijeni? Takve mjere ne utječu na inflaciju na održiv način i samo stvaraju privremena rješenja koja ne adresiraju ključne uzroke problema", pojašnjava profesor Burnać.
"Bojkot ima smisla samo ako postane prekretnica"
"Ideja da će se situacija promijeniti u jednom danu naivna je. Ljudi ne očekuju naglu promjenu, ali nije loše što se proteklih tjedan dana razgovara isključivo o toj temi. Bojkot ima smisla i može polučiti uspjeh ako postane prekretnica. Potrošači bi se trebali osvijestiti i početi promišljati o strukturi vlastite potrošnje – mogu li trošiti manje i birati jeftinije opcije?
Primjerice, u prosincu prošle godine potrošnja je bila najveća u povijesti Hrvatske. Čak i ako se ukloni utjecaj blagdana, potrošnja je bila iznad prosjeka svih zemalja Europske unije. Promet u maloprodaji obara rekorde.
Istovremeno, prosvjedujemo zbog visokih cijena, a nikad nismo trošili više – i u vrijednosti i u količinama. Prošle godine prodano je čak 70 tisuća novih automobila, što je 13% više nego 2023. godine. Slična situacija je i kod drugih dobara koja su predmet bojkota.
Bojkot ima smisla samo ako će utjecati na naše potrošačke navike. Primjerice, u Sloveniji je prije dvije godine, kada je naša potrošnja još bila realna, potrošnja pala za 5%. Slovenci su tada odlučili smanjiti potrošnju, što se jasno odrazilo na tržište.
U Sloveniji svaki treći proizvod kupljen u dućanima pripada robnoj marki, dok je taj udio u Hrvatskoj dvostruko manji. Iako su Slovenci bogatiji od Hrvata i imaju veći BDP, oni kupuju puno opreznije, rjeđe i promišljenije. U Hrvatskoj se, s druge strane, robne marke trgovaca rijetko kupuju, što ukazuje na potrebu za većim osvještavanjem potrošača.
Profesor Burnać: "I ja ću bojkotirati dućane"
Ipak, Burnaću se sviđa ideja o bojkotu i sutra neće u dućan.
"Sudjelovat ću u bojkotu jer podržavam društveni angažman. Ovo je prvi put da potrošači aktivno sudjeluju, premda sam svjestan da bojkot može imati smisla samo ako potakne promjenu potrošačkih navika.
Moramo se zapitati možemo li mijenjati svoje navike i početi više voditi računa o tome kako i na što trošimo", zaključuje.
