Hrvatska ima više stanovnika. U godinu dana broj se povećao za 0,2 posto, odnosno, za 6547 osoba. No, negativni trendovi nisu zaustavljeni u svim dijelovima zemlje.
Slavonija i dalje nezaustavljivo tone. Najnovija procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je stanje alarmantno u tri slavonske županije.
Šarengradske ulice puste i prazne, i to ne samo zbog kiše.
"Pa tu nema nikog, tu je sve šuplje i prazno", rekao je Ivan iz Šarengrada.
Šarengradska djeca rađaju se u Njemačkoj i Irskoj. Matična škola, s dvije područne, jedva funkcionira.
"2000. smo imali 199 djece, jednostavno je tragično reći uopće činjenicu da danas imamo 47 djece u ove tri škole", rekao je Pero Ćorić, predsjednik MO Šarengrad.
U mjestu žive umirovljenici i starije osobe.
"Zajedno s mojim tatom i prijateljem koji je tu živio je umrlo 70 ljudi u tih pet godina", kazala je Dinka Juričić.
Da ne bude sama, Dinka je osnovala stambenu zajednicu. Pridružila joj se Karmen iz Maribora: "Zajedno plaćamo režije i hranu, evo na primjer ja kuham, moja prijateljica Karmen pere suđe".
Demografski potop i u drugim dijelovima Slavonije.
U općini Lovas ove godine bilo je 12 sprovoda i samo dva krštenja. Vrtić u Lovasu godinama je radio samo na pola radnog vremena. Nova načelnica izbore je dobila jer je obećala to promijeniti.
"Omogućili smo roditeljima četverosatni program edukativno, kreativno-sportskih radionica koje provodi ovlaštena tvrtka za edukaciju djece koja zapošljava odgajatelje i djeca će naravno u sklopu toga imati i topli obrok", rekla je Lea Vidić, načelnica općine Lovas.
Lokalni proračun je skroman, pa se s Vukovarom pregovara o spajanju vrtića.
"Ovo je bio prekratak period od lipnja do rujna da bismo mogli to ishoditi", dodala je Vidić.
Slavonija u jednu krajnosti, a ove tri regije u drugu
Ovakve probleme nemaju svi u Hrvatskoj. Prema posljednjoj procjeni, broj stanovnika u zemlji porastao je na 3,866.233, odnosno, u godinu dana nas je 6547 više.
Najviše su rasle Istarska, Zadarska i Zagrebačka županija, no Slavonija i dalje tone, najviše Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija.
"Jako je lijepo živjeti u Šarengradu i u gradu Iloku, tko ima od čega", rekao je Ćorić.
"Kolega mi je eto, otišao na more. Fino mu je, zarađuje kako treba, a ovdje kod nas je bože sačuvaj", rekao je Denis Zajec iz Iloka.
Plaće su ovdje često upola niže od prosjeka.
Vukovarsko-srijemska županija ima odjel za demografiju i svake godine izdvaja sve više novca za mlade.
"U ovom trenutku imamo 255.000 eura namijenjeno za kupovinu kuće ili stana, a isto tako dajemo 350.000 eura za mjeru obitelji sa četvero ili više djece gdje dobivaju naknadu od 130 eura mjesečno", pojasnio je Darko Dimić, zamjenik vukovarsko-srijemskog župana.
Sve to, još nije okrenulo negativne trendove.
"Te njihove potrebe može riješiti samo država", kazao je Ćorić.
Stanje se odražava i na ukupnu sliku. Sa prosječnom dobi od 44,5 godine po stanovniku, među najstarijim smo nacijama u Europi.
Gost Dnevnika Nove TV je demograf Nenad Pokos. Za početak je objasnio kako je moguće da Istra, Zadarska i zagrebačka županija rastu, a Slavonija propada. Vlada se s druge strane hvali velikim ulaganjima u to područje.
"Prvo bi se osvrnuo na ovaj porast o nešto više od 6000 stanovnika. To je neznatan, gotovo nezanemariv porast kojeg ne bi ni bilo da nemamo toliki priljev stranih radnika jer se hrvatski državljani još uvijek masovno iseljavaju, a na ta mjesta koja oni ostavljaju za sobom, dolaze strani radnici – posljednjih godina sve više iz izvaneuropskih država", rekao je Pokos.
Objasnio je i u Hrvatskoj raste broj stanovnika u gradu Zagrebu, zagrebačkoj, varaždinskoj i međimurskoj županiji kao i u svim priobalnim županijama osim Šibensko-kninske.
"Glavni razlozi su što je ovdje veća ponuda radnih mjesta, veći životni standard, a u priobalnim županijama, osim naravno razvijenog turizma, razlozi su i što imamo mnogobrojne stanovnike iz zapadnoeuropskih zemalja koji ovdje nakon odlaska u mirovinu kupuju nekretnine i žive ovdje veći dio godine", objasnio je.
Sve je više primjera kako gradovi i općine ulažu u demografske mjere, ali rezultati nerijetko izostaju. Demograf je rekao da rijetko koja općina u Hrvatskoj ne ulaže u demografsku politiku.
