Malo je onih koji znaju da se 7. ožujka obilježava Međunarodni dan planinara. I ovim danom, kao brojnim drugima poput Međunarodnog dana planina (11. prosinca), želi se ukazati na potrebu zaštite osjetljivih planinskih eko-sustava, ali i unaprjeđenja života ljudi u planinskim zajednicama.
Kao i oceani i vlažne šume, planine su nužne za život, zauzimaju oko petinu svjetskog kopnenog područja i osnovni su životni oslonac čak desetini ljudske populacije. Sadrže bogate resurse pitke vode, energije i biološke raznolikosti.
Masovniji planinarski pokret nastao je u 19. stoljeću, a prvi planinarski pothvati razumijevali su isključivo kretanje prirodom, za razliku od današnjih širokih aktivnosti koje se protežu od planinarstva i alpinizma do speleologije, orijentacije i trekinga u prirodi.
Planinarenje je na prvom mjestu način i stil života, a nakon toga i niz aktivnosti. Osnovni motivi za planinarenje jesu čovjekova želja za vječnim kretanjem, upoznavanjem prirode, prostora i novih ljudi, osvajanjem novih vrhunaca, potreba za ravnotežom i zadovoljstvom.
Istinski ljubitelji planina cilj i sadržaj planinarenja vide u užitku, spajajući time fizički i duhovni rast.
