22. ožujka cijeli svijet obilježava vrlo značajan datum: Svjetski dan vode. Vodu na taj dan slavimo, ali primarno osvještavamo činjenicu da je u svijetu sve manje pitke vode, a prostori koji njome obiluju se pretvaraju u najbogatija mjesta na svijetu.
Šibensko-kninska županija od ove godine donosi konkretne korake kako održivi turizam spojiti s involviranom lokalnom zajednicom za zajedničko promicanje zaštite prirodnih resursa.
Inicijativom koja promiče korištenje višekratnih boca za vodu, ponudu pitke vode svojim gostima od strane lokalnih ugostitelja, te javno dostupnu pitku vodu, Turistička zajednica Šibensko-kninske županije predvodi pokret mijenjanja navika koje su nužne u svrhu očuvanja prirodnih resursa, smanjenja otpada te promicanja vrijednosti regije koja je dom Malih Divova.
O čemu je točno riječ?
Kroz 80-e godine prošlog stoljeća se primjećuje neobičan fenomen na šibenskom području: naime, u šibenskoj bolnici je tada skoro svako 4. rođeno dijete - makrosomno (teže od 4 kg pri rođenju). Ovi podaci ih svrstavaju među najveće bebe ne samo u državi, u Europi, nego su čak druge najveće u svijetu, odmah iza potomaka indijanskog plemena Cherokee.
"Projekt Voda Malih Divova ima naziv koji sam po sebi sugerira rast i čistoću, ali iza njega stoji jedna priča, jedan fenomen koji se dogodio u Šibeniku prilikom jednog istraživanja šibenskih liječnika 90-ih godina od strane šibenske bolnice. Tada je uočeno da se u Šibeniku rađa veliki broj makrosomne djece.
To su djeca koja imaju preko četiri kilograma porođajne težine i u to vrijeme je profesor Frane Mikulandra sa svojim timom kolega iz šibenske bolnice pokrenuo istraživanje. Za potrebe tog istraživanja tadašnji ministar zdravstva Flego je u Šibeniku osnovao znanstveno-istraživačku jedinici i naučnu knjižnicu, a tim pedijatara predvođen profesorom Mikulandrom, uključujući docenta Eugena Stoinija i doktoricu Milu Periša se udružio da bi započeo istraživanje te pojave. Četiri godine su trajala istraživanja, a rezultati su bili zapanjujući. Zbrajanjem svih tih rezultata, četvero liječnika i entuzijasta došlo je do fascinantne informacije da su bebe šibensko-kninske županije najveće bebe ne samo najveće u Hrvatskoj i Europi nego druge po veličini u svijetu iza beba potomaka indijanskog plemena Cherokee“, kazuje nam jedna od koordinatorica projekta Tina Vickov.
![prof Frane Mikulandra](https://www.dalmacijadanas.hr/wp-content/uploads/2024/03/prof-Frane-Mikulandra.jpg?x94956)
Nažalost, smrću profesora Mikulandre znanstveno-istraživačka jedinica se rasformirala, a rezultati istraživanja su pali u zaborav. Do danas, odnosno do unatrag deset mjeseci.
"Ta priča je bila zaboravljena smrću profesora Mikulandre i ukidanjem znanstveno-istraživačke jedinice sve je stalo, a sada se kroz ovaj projekt te informacije i istraživanja vraćaju u život i opet se implementiraju u praksi da bude korist od svega skupa, da sačuvamo to i da se osvijestimo tko smo i gdje živimo", rekla je Tina te nas upoznala sa samim početkom razvoja projekta koji je danas predstavljen.
Dugih devet godina čekanja i 10 mjeseci intezivnog rada
"Prije devet godina kada sam radila jedan simpozij ginekologa u Šibeniku, tema simpozija je bila 'Distocija ramena kod novorođenih beba', odnosno oštećenja koja se dogode prilikom poroda. U samoj uvodnoj riječi tog simpozija je rečeno da se taj simpozij održava upravo u Šibeniku gdje je najčešći broj takvih slučajeva ali ne zbog toga što su šibenski liječnici nestručni već zbog toga što se u Šibeniku rađaju bebe i to u svjetskim razmjerima. To je informacija koja mi je zapela za uho i tada sam pitala liječnike je li to legenda koja je nastala u narodu ili zbilja stvarna činjenica na što su mi odgovorili da je to zbilja pokazalo istraživanje koje se provodilo i da je to zbog vode, a da je istraživanje provodio prof. Mikulandra. Ta buba u glavi je čekala pravi trenutak da se iskoristi i evo sada je došao kada je inicijativom TZ Šibensko-kninske županije ta priča vraćena iz zaborava.
Kolegica Natalia Krešić i ja smo zadnjih 10 mjeseci intenzivno na tom projektu tražeći sve te zaboravljene i objavljene radove i spise vezano za ta istraživanja u suradnji s docentom Stoinje koji danas radi u kninskoj i dubrovačkoj bolnici te s obitelji profesora Mikulandre i doktoricom Milom Periša. Došli smo do tih istraživanja i rezultata koji kažu da u to vrijeme mjerenja, te četiri godine koje su oni pratili, postotak makrosomne djece u svijetu je bio od 3 do 12% dok je kod nas bio od 19 do 26%. To su stvarno frapantni podaci. Oni su pokazali da se to događa zbog genetskog potencijala, okolišnih čimbenika, kvalitete pitke vode, zemlje, hrane, zraka, broja sunčanih sati".
![IMG 20240321 145341](https://www.dalmacijadanas.hr/wp-content/uploads/2024/03/IMG_20240321_145341.jpg?x94956)
Zaključci spomenutog istraživanja su pokazali da osim drugih faktora poput povoljnog socio-ekonomskog statusa, bitnu ulogu u rezultatima istraživanja igraju i okolišni utjecaji poput sunčanih sati, zdrave ishrane te kvalitete vode.
Voda koju mi u Dalmaciji pijemo i koja teče našim krajem je voda koja je padalinama došla na područje planinskih polja iza planine Dinare na bosansko-hercegovačkoj strani granice. Voda koja je pala na ta polja se procjeđuje kroz planinu Dinaru i kao takva obogaćena njenom magičnom esencijom hrani nas i naše usjeve.
Zato imamo još od prapovijesti do danas sustavnu i civiliziranu naseljenost ovog našeg područja krša ispresijecanu malim i srednjim vodotocima koji su bili i razlog nastanka prve hrvatske države i početak našeg nacionalnog postojanja.
Voda koja je pročišćena u kršu, i obogaćena svim onim dobrim stvarima koje krš ima zasigurno je jedna od najkvalitetnijih na svijetu.
Kršiti i stasiti domaćini kroz povijest do danas
Kroz bližu i dalju povijest je također dolazilo do izražaja da je ovaj kraj dom stasitih i kršnih domaćina. Tako su engleski putopisci 19. stoljeća neizostavno izražavali svoje divljenje visinom i krševitošću lokalnog stanovništva.
Zbirka putopisa "Tu gdje istok susreće zapad" autora Marinka Šiška iz Skradina, je kompilacija upravo ovakvih zapisa.
Dalmatinski srednjoškolci – najviši na svijetu
Nastavno na ove interesantne podatke, jedno nedavno istraživanje provedeno na našoj obali je pokazalo da zbilja živimo na Obali divova - naime, dalmatinski (te hercegovački, i crnogorski) 18-godišnjaci su trenutno najviši na svijetu!
Tu činjenicu potkrepljuje istraživanje provedeno 2016. od strane Masarykova sveučilišta u češkom Brnu, Gimnazije u Metkoviću, Fakulteta sporta u crnogorskom Nikšiću i Ekonomske škole iz crnogorskog Bara, a koje je objavljeno 2019. godine u PeerJ, uglednom znanstvenom časopisu koji objavljuje znanstvene radove iz biologije, antropologije, medicine.
"Kada se pobroje i usporede svi rezultati, prosječna visina mladića je 182,6 cm u svih osam (obalnih) županija, dok je u četiri dalmatinske županije taj prosjek 183,7 cm, a zbog čega su znanstvenici i izvukli zaključak da u Dalmaciji trenutno žive najviši mladići na svijetu."
Istraživanje također navodi da naš genetski potencijal još uvijek nije u potpunosti ostvaren, za razliku od drugih visokih naroda, što ostavlja vrlo izvjesnu mogućnost da postanemo najviši narod na svijetu. Stoga je i sam naziv istraživanja vrlo znakovit: "Obala divova: antropometrijsko istraživanje srednjoškolaca na jadranskoj obali".
S obzirom na sve navedene podatke, područje Šibensko-kninske županije krije specifičnu, ali i idealnu kombinaciju životnih uvjeta koji pogoduju ovako pozitivnom trendu koji se bazira na jednom od najupečatljivijih karakteristika svakog čovjeka na Zemlji: njegovoj veličini.
Veličina se dostiže rastom, a rastemo iz punog, bujajućeg života, koji je baš ovdje, u dalmatinskom kršu, pronašao formulu za manifestiranje svog maksimuma.
Refill stanica - punionica vode
Nakon što su otrgnule priču iz nepravednog zaborava, istražili je i dali joj dojmljivo ime koje sugerira rast - Voda Malih Divova, entuzijastice Tina Vickov i Natalia Krešić su povezale lokalne ugostitelje u mrežu refill stanica - punionica vode. Time su omogućile da ova posebna priča zaživi i na terenu.
Kroz mrežu ugostitelja koji su se ujedinili u ovoj promjeni i time postali službenim Zaštitnicima vode svoga kraja, gostima će se za stolom nuditi pitka voda te nadopunjavati njihove višekratne boce svima koji to zatraže.
"Ideja projekta je da za početak imamo suradnju s ugostiteljima. Okupili smo mrežu od 40-ak ugostitelja koji su ušli u tu obitelj Prijatelja vode iz svoga kraja. Oni imaju oznaku na vratima na kojoj piše 'Refill stanica – punionica vode Vode Malih Divova. Bilo tko može sa svojom višekratnom bocom ući unutra i na šanku bez ikakvog ustručavanja zatražiti da mu u njegovu bocu naliju pitku vodu.
Kada sjednu za stol, kada im se primjerice servira kava s čašom vode, ona će imati jedan podmetač na kojem je cijeli vizual projekta koji je savršeno osmišljen i spaja prirodna obilježja s tradicijom i na kojem će biti informacija o projektu Hvala ti što piješ vodu šibensko-kninske županije i QR kod s informacijama o projektu. To je prva faza, ponuditi gostu čašu s vodom ili vodu u bokalu koji na sebi ima jednu ovjesnicu na kojoj su svi podaci o projektu“, pojasnila nam je Tina.
Svi ugostiteljski objekti koji su se uključili u ovaj projekt time dobivaju i status zaštitnika pitke vode Šibensko-kninske županije. A idući korak je uključivanje apartmana, smještajnih objekata, institucija u ovaj projekt kako bi ideja skroz zaživjela tako da svi napravimo jedan zaokret u ponašanju prema vodi, da više cijenimo svoje resurse, da ih više štitimo i da shvatimo da proizvođač koji prodaje vodu u boci, on ne proizvodi vodu, on proizvodi samo plastičnu ambalažu u kojoj se ta voda nalazi.
Lider primjene održivosti na terenu
Ova je inicijativa također primjer kako se može na konkretan i zanimljiv način približiti problematika naših zajedničkih aktualnih ekoloških problema koji zahtijevaju konkretne poteze podizanja svijesti i očuvanja resursa za nadolazeće generacije Malih Divova.
Projekt Turističke zajednice ostvaruje potencijal da Šibensko-kninska županija od samozatajne destinacije koja sustavno radi na podizanju kvalitete i raznolikosti svoje turističke ponude i postaje lider u primjeni načela održivog turizma.
"Ovaj projekt na jedan suptilan način osvještava ljude tko smo i gdje živimo i ova priča je zapravo okosnica cijelog projekta Turističke zajednice Šibensko-kninske da kroz jedan moment vode koja je danas stvarno pitanje broj jedan u svijetu (u smislu krize vode koja je ogromna) potaknemo dvije situacije; da osvijestimo lokalnu zajednicu, gdje živimo, u kakvim blagodatima rastemo i razvijamo se i da to naučimo cijeniti i poštovati jer kada mi to naučimo onda će to naučiti i svi oni koji dođu u ovu destinaciju, naši gosti. Ako ne cijenimo i ne poštujemo sami sebe neće to činiti ni drugi“, kazala je za kraj našeg razgovora koordinatorica projekta Tina.