Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom rujna, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom rujna (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 27,2 posto (prema 26 posto iz kolovoza). Rast potpore stranci na vlasti nisu omeli događaji u brodogradilištima niti sukob u vrhu stranke (koji je završio izbacivanjem nekadašnjeg potpredsjednika iz stranke). S druge strane SDP se zaustavio na svom najnižem rezultatu (sada 18,1 posto prema 18 posto iz kolovoza).
Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 12,7 posto (malo manje od prošlomjesečnih 13,2 posto). Negativni rezultat zabilježio je i Most s izborom od 6,8 posto (prije mjesec dana 7,5 posto). Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec samo je HDZ zabilježio međumjesečni rast, SDP se zadržao na gotovo istoj razini, dok su Most i Živi zid zabilježili međumjesečni pad izborne podrške, piše N1.
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca slijedi Stranka Bandić Milan 365 s izborom od 3,6 posto (u kolovozu 3,1 posto), a slijedi HSS s izbornom podrškom od 3,3 posto (prije mjesec dana 2,6 posto). Neovisni za Hrvatsku su zabilježili izbor od 2,9 posto (isto kao u kolovozu), a slijedi stranka Pametno s 2,5 posto.
Vladajući HNS jedva iznad 1 posto
Iznad jedan posto izborne podrške je pet stranaka: Hrast (1,9 posto), HNS (1,8 posto), IDS (1,4 posto), Glas (1,2 posto) i HSU (1,1 posto). Dvije su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSLS i HDSSB (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 12,4 posto (prema prošlomjesečnih 12,7 posto).
Predsjednica najomiljenija
Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara drugi mjesec zaredom drži predsjednica Grabar Kitarović koja je na ovomjesečnih 21 posto (prema kolovoških 20,8 posto). Na drugom je mjestu "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 19,8 posto (prema prošlomjesečnih 20,1 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 7,7 posto izbora (prije mjesec dana 8,5 posto). Slijedi Anka Mrak Taritaš s izborom od 6 posto (u kolovozu 5,9 posto), dok je Ivan Sinčić na petom mjestu s 4,9 posto izbora (isto kao i u kolovozu). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Tonino Picula i Zoran Milanović (obojica po 2,7 posto), Ivan Pernar (2,4 posto), Božo Petrov (2,0 posto) te dva dva stranačka "izgnanika" Bojan Glavašević i Darko Milinović (obojica po 1,8 posto). Zanimljivo je kako niti ovaj mjesec među deset najpozitivnijih hrvatskih političara nema predsjednika najveće oporbene stranke, Davora Bernardića koji se 0,5 posto izbora dijeli dvadesetdrugo mjesto.
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 25,8 posto (u odnosu na 25,7 posto iz kolovoza). Na drugom je mjestu Davor Bernardić s izborom od 13,7 posto (u kolovozu 14,7 posto). Na trećem su mjestu "Svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 11,4 posto (isto kao i u kolovozu). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac sa 5,9 posto izbora (u kolovozu 6,6 posto), a slijedi Kolinda Grabar Kitarović (3,8 posto). Među deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Milan Kujundžić (2,9 posto), Ivan Pernar (2,7 posto), Milan Bandić (2,5 posto) i Nenad Stazić (2,3 posto).
Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 19,6 posto građanki/građana (prema 19,9 posto iz kolovoza). U ovomjesečnom istraživanju 73 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 69,5 posto iz kolovoza. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,4 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 50,5 posto (u kolovozu 59,3 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 36,8 posto. Među glasačima SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 5,8 posto, javlja N1.
Razina potpore politici Vlade RH u dvadesetom i drugom mjesecu njezina mandata iznosi 30,5 posto (prema 34,2 posto iz prethodnog mjerenja u kolovozu). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 58,3 posto (u kolovozu je iznosila 49,1 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,13 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,21). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,16), dok je ona niža među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a (2,38). Najniža je ocjena zabilježena među glasačima Živog zida (1,71).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,28 (u odnosu na 3,20 koliko je izmjereno početkom kolovoza). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,97 (u kolovozu 1,98).
Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana je štrajk u dva brodogradilišta (Uljanik i 3. maj) i to za 45,5 posto hrvatskih građana. Uspjesi hrvatskih sportaša u ovomjesečnom su mjerenju na drugom mjestu s izborom od 18,6 posto. Događanja oko Agrokora su na trećem mjestu s 8,4 posto izbora. Tri su teme zabilježile izbor viši od 3 posto: loši demografski pokazatelji i problem s nedostatkom radne snage (3,9 posto), sukob u HDZ-u (3,2 posto), problemi u sustavu hitne pomoći (3,0 posto). Pet je tema s izborom od 1 do 3 posto: rasprave o najavljenoj poreznoj reformi (2,0 posto), zabrana štrajka u Croatia Airlines-u (2,0 posto), rast BDP-a od 2,9 posto u 2 kvartalu ove godine (1,5 posto), sukobi u SDP-u (1,1 posto) i susret premijera Plenkovića s Angelom Merkel (1,1 posto). Ostali događaji zabilježili su izbor od 9,7 posto.
