Australska znanstvenica savjetuje da ne palimo mirisne svijeće jer bi naše domove mogle zagaditi otrovnim kemikalijama. Dr. Svetlana Stevanović sa Sveučilišta Deakin u Victoriji rekla je za lokalni list 7News da bi ljubitelji svijeća trebali biti na oprezu.
“Svijeće i mirisi koje one otpuštaju povezani su s emisijama hlapljivih organskih spojeva, ali i malih čestica koje ostaju u zraku. Procesom izgaranja oslobađaju se čestice koje idu izravno u naša pluća, a utvrđeno je da to uzrokuje niz različitih negativnih učinaka na zdravlje”, pojasnila je.
Gotovo svi mirisni sastojci u svijećama su hlapljivi organski spojevi, zagađivači zraka koji se nalaze u uobičajenim kućanskim proizvodima kao što su boje, sredstva za poliranje namještaja i tapete, piše The Post, a prenosi Index.
Zdravstveni problemi koji proizlaze iz emisije ovih spojeva ovise o razini izloženosti i duljini vremena izloženosti. Ljudi mogu osjetiti iritaciju očiju, nosa i grla, glavobolje, gubitak koordinacije, mučninu ili čak zadobiti oštećenje jetre, bubrega i središnjeg živčanog sustava, prema Agenciji za zaštitu okoliša.
Prethodna istraživanja umanjila su negativne učinke paljenja mirisnih svijeća na zdravlje. Studija iz 2014. objavljena u časopisu Regulatory Toxicology and Pharmacology zaključila je da “u normalnim uvjetima uporaba mirisnih svijeća ne predstavlja poznate zdravstvene rizike”.
Njemački znanstvenici, koje je financirala Europska udruga za proizvodnju svijeća, još 2007. ispitali su glavne vrste voskova na toksične kemikalije. Pokazalo se da “emisije svijeća ne predstavljaju nikakav vidljivi rizik za ljudsko zdravlje ili kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru”.
Stevanović je upozorila da svijeće i drugi mirisni proizvodi za dom mogu izazvati alergijske reakcije ili glavobolju. Upozorila je da bi simptomi mogli biti gori za one koji boluju od astme ili drugih respiratornih bolesti.
Ona procjenjuje da je jedna trećina stanovništva osjetljiva na mirisne spojeve, a zbog svoje prirode koja se stalno mijenja dok gore, svijeće samo postaju otrovnije, osobito u zatvorenom prostoru.
“Iako se soja i pčelinji vosak smatraju sigurnijima od proizvoda koji sadrže parafine, nazivanje proizvoda organskim ili prirodnim ne jamči njegovu sigurnost”, dodala je Stevanović te istaknula da je ključno otvarati prozore i vrata, odnosno održavati prostor sigurnim i prozračenim.
