U emisiji "A sada Vlada" na HRT-u gostovao je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Poručio je da je interes EU-a ulazak Hrvatske u Schengen i da je to prioritet kod glavnih zemalja članica. Komentirao je situaciju s energentima kao i mađarske teritorijalne pretenzije.
Strateški cilj Hrvatske nakon ulaska u NATO i EU jest ulazak u schengenski prostor.
"Hrvatska ne da je spremna za Schengen, ona je formalno spremna. Vijeće Europske unije potvrdilo je tu spremnost. Hrvatska je jedina država koja je prošla pregovore za Schengen o novom modelu, po novim evaluacijskim kriterijima. To je za nas bio jedan veliki izazov", rekao je.
"Ključne zemlje shvatile su da je Hrvatska u Schengenu interes EU-a"
Špekulira se da bi Slovenija, koja ima neriješen teritorijalni spor, mogla blokirati pristup Hrvatske.
"Jedno je politički nešto pričati, ali kada prebacimo temu na sigurnost, neupitno je da je Hrvatska u Schengenu interes Europske unije. To su najvažnije europske zemlje, uključujući predsjedavajuću Francusku, itekako dobro shvatile. Imati ovako spremnu državu na najduljoj vanjskoj granici EU-a, siguran sam da će svi pa i susjedi Slovenci to dobro razumjeti", kaže.
"Hrvatska je neovisna država koja štiti teritorij i suverenitet"
Ministar Božinović osvrnuo se i na posljednje poruke iz Mađarske, a u kojima je rečeno da je "Viktor Orban govoreći o otetom moru, govorio o povijesnoj činjenici".
"Vrlo odlučno ćemo odbaciti uvijek svaku aluziju na bilo kakve teritorijalne pretenzije prema hrvatskom području. Tu nitko ne može računati na drugačiji stav Hrvatske. Siguran sam da Mađari primili tu poruku. Hrvatska je neovisna država i štiti svoj teritorij i suverenitet te nikome neće, pa ni kroz prigodne izjave, neće dopustiti da se s tim koristi, u ne znam kakve svrhe. To proći neće", kaže.
Osvrnuo se i na pitanje pritiska sankcijama na Rusiju i pitanje hoće li EU ostati jedinstvena, s obzirom na to da neke zemlje bi mogle imati velike poteškoće zbog ovisnosti o ruskoj nafti i plinu.
"Siguran sam da će jedinstvo ostati jer su ulozi puno veći. U Ukrajini u ratu se zapravo štite temeljne europske vrijednosti, društava koja se temelje na demokraciji, vladavini prava, slobodnoj trgovini. To je kohezivni faktor. Europa plaća zapravo sada cijenu svoje naivnosti jer se previše naslonila na jedan pravac dostupnosti energenata. Hrvatska je krenula proces diverzifikacije, izgrađen je LNG na Krku i mi suočeni s time da je Hrvatska danas vrlo značajan "hub" kada je u pitanju dolazak energenata na teritorije EU-a. Možda se nekome to ne sviđa, no to su činjenice", zaključuje.
