Ako je suditi po toponimima, područje današnjeg Strožanca, Žrnovnice i Srinjina jedno je od prvih područja koja su trajno naselili Hrvati nakon doseljavanja. Brdo koje dijeli Žrnovnicu od mora nosi ime vrhovnog praslavenskog božanstva, Peruna, a on je u mitologiji poznat kao gromovnik. U rukama je držao dva žrvnja koja bi udarao iz čega bi frcale iskre, odnosno munje.
Upravo je žrvanj korijen riječi Žrnovnica, naselja na istoku današnjeg teritorija grada Splita, koja leži na istoimenoj rječici. Upravo je rijeka bila specifičnost koja je kroz povijest ovo područja činila različitim od, primjerice samog Splita ili Poljica, prije svega zbog brojnih mlinica koje su izgrađene u gornjem koritu rijeke. Dok su neke tu bile još od antičkih vremena, neke su nastala u vrijeme turske okupacije, a do danas su "preživjele" tek tri - ona u Barbarićima (Peralova), Antoničina (Benzona) mlinica i ona u Dvorima. Zna se da je mlinica postojala na području današnje raketne baze, ali i iza "Perunove pete", ispod današnjeg kafića kod ex kamenoloma. Ipak, funkcionalan je ostao tek Antoničin mlin koji i u petom stoljeću postojanja radi na isti način kao i prvog dana - na pogon vode. Inače poznat je podatak da je nekoć na rijeci bilo čak 28 mlinskih kola.
No rijetko je koja mlinica izgrađena na prirodnom koritu rijeke. Za potrebe mlinica kopali su se potoci (lokalno: jaže) u koje se voda s rijeke skretala i u koju se opet ulijevala. Ti su se potoci mogli skretati, regulirati tako da se protok vode pojača, smanji ili u cijelosti obustavi.
Važnost mlinica u Srednjem vijeku
Izdvajamo ulomak gdje se spominju mlinice u radu pok. Joška Kovačića "Žrnovnica pod Turcima".
U govoru koji je splitski kancelar Antonio Proculiano održao pred knezom G. B. Calbom godine 1567., ističe se da splitsko područje obrubljuju "dvije prekrasne, najčistije rijeke: jedna je slavna Solinska, a druga ne toliko velika ni slavna, no veoma ljupka, i korisna zbog mnogih mlinica koje pokreće, zvana Žrnovnica" (Xernovica). S obzirom na to da su mlinice mogle postojati samo u gornjem toku Ríke (u donjemu ona teče ravnicom!), po ovome bi se i opet dalo zaključiti da je i područje današnjega sela još bilo pod formalnom "kršćanskom" (mletačkom, odnosno splitskom) vlašću; koliko je to i stvarno bilo tako, drugo je pitanje.
I danas postoje potoci koji su žrnovačkim mlinovima davali "život", a jedan od njih počinje nedaleko od slapova rijeke u centru mjesta, te paralelno s rijekom, s njene istočne strane, idu prema Barbarićima. Taj je potok vodom opskrbljivao bivši mlin na mjestu gdje se danas nalazi istoimeni restoran, te nešto niže mlinicu Peralovih koja i danas postoji, ali je izvan funkcije. Potok je desetljećima bio zapušten, a ne samo da je obrastao vegetacijom nego su mu tone mulja zatrpale veći dio korite.
Protok "prodisao" nakon desetljeća nebrige
Iz Žrnovnice ovih dana stižu lijepe vijesti da su Hrvatske vode, u čijoj se nadležnosti nalaze ovi potoci, odlučile očistiti korite potoka u Barbarićima. Izvođač je splitska Vodoprivreda, a bageri su u akciji izvlačenja mulja iz korita koji je gotovo bio gotovo u cijelosti obustavio protok vode. Ovom akcijom ne samo da će se život vratiti potoku koji je nekoć bio od životne važnosti za ovaj kraj, nego će se prestati s praksom bacanja različitog otpada u njegovo korito, te je cijelo područje estetski izrazito profitiralo. Djelić akcije smo snimili tijekom četvrtka.
