O uraganima, olujama i protuzračnoj obrani, Mojmira Pastorčić u Direktu je razgovarala s profesorom Brankom Grisogonom, atmosferskim fizičarom.
Nismo u Hrvatskoj navikli na oluje koje u 20 minuta naprave nevjerojatnu štetu i ostave. U Bošnjacima sve izgleda kao ratna zonu. Trebamo li se početi privikavati na to novo normalno?
Nažalost, da ima sve više energije u klimatskom sustavu, tako i u ovom dijelu Europe, odnosno u širem području Hrvatske. Oluje su sad jače i intenzivnije nego prije pedesetak godina. To je već dokazano za Mediteran i šire područje, piše RTL.
Je li tuča češća ili veća?
Energetski je veća, odnosno jača. Ne mora biti češća jer je puno sitnih malih zrna, kao što je bilo prije i kad su rakete možda i nešto učinile vrijedilo je prije. Sada su ta zrna progresivno sve veća i one čine ono eksponencijalno jaču štetu. Lani je oboren rekord u Hrvatskoj od 13 centimetara promjera tuče za vrijeme superčelijskog kumulonimbuca 19. srpnja.
Vidjeli smo sad ove prizore uragana na Karibima koji juri prema Jamajci - je li u Hrvatskoj moguć uragan?
U principu nije zato što mi nemamo tako veliko otvoreno more, odnosno ocean tih visokih temperatura. Međutim, postoje bebe uragani u Mediteranu, a izgleda da postoje i kao male ćelije nad Jadranom, što smo mi počeli neslužbenu nazivati Adricanei koji se događaju na vrlo toplom moru u odnosu na okoliš.
Je li to ljeti ili zimi?
Kod nas je to zimi.
Oni nisu ovako razorne snage, to ne može biti broj pet?
Ne, to može biti jačina 1 ili 2.
Uragan se najavljuje, ljudima se, kaže da se evakuiraju da trebaju nabaviti što trebaju. Tako nešto nije moguće s ovim našim olujama ili?
One se mogu tek nekoliko dana unaprijed najaviti zato što imaju manju prostornu i vremensku skalu. Tropske oluje tipa uragana traju nekoliko tjedana i veće su po površini. Drugačije se gibaju , naše su sasvim drugog tipa i manje su, ali se treba prilagoditi onda i u poljoprivredi i u građevinarstvu. Mi imamo niz mjera koje treba poduzeti da ljudima ne stradaju ovako krovovi i zgrade.
Puno se razgovara o protuzračnoj obrani. Znanost je čvrsto protiv toga?
Da, nije dovoljno znanstveno dokazano da to pomaže jer to utječe samo na jedan mali segment tih oblaka, a to je tzv. mikrofizika. Ali ne utječe na turbulenciju i ne utječe na srednji vjetar. Ne utječe na razvijanje vrtložnih sati u tim oblacima. Raketa ne može ništa napraviti oko oko te vrtložnosti. Pucanje tih raketa vam je slično kao da date čovjeku koji ima metastaze da mu date antibiotik, jedan fini čaj i očekujete da ozdravi.
Neke zemlje ipak i dalje koriste rakete protiv tuče. Vidjeli smo i Srbi, Rumunji, Rusi. Hvale se nekim rezultatima. Jesu li to provjerljivi rezultati u kojima oni govore da su spriječili tuču da su ne znam nešto napravili?
To su gotovo neprovjerljivi rezultati. To je moguće na vrlo skupi način sa super finim numeričkim simulacijama ili ponovnim mjerenjima, a u prirodi mi ne možemo ponoviti mjerenja jer mi živimo u našem laboratoriju koji se zove zemlja. U redu je da neke privatne firme to rade na nekim lokalitetima gdje smatraju i gdje misle i vjeruju da to može pomoći, ali općenito struka to ne podržava. Jer i kad god oni budu išli i pucati, oni imaju jednu ruku s figom u džepu jer ne smiju paliti bilo kad i bilo gdje zbog letenja, zbog aviona o mora imati kontrolu leta i ne znaju točno nikada ni gdje je točno opaliti u oblak.
Je li problem i zagađenje okoliša zbog toga što se ispaljuje i koji je sadržaj?
Svakako svakako bilo koje ekstra onečišćenje, kojeg mi proizvodimo jako puno je štetno. To je vrlo osjetljiva stvar i mi na nekim mjestima možemo proizvesti olujnuo nevrijeme i tuču gdje nismo to planirali.
Znači negdje drugdje to uzrokuje i nismo to spriječili? Razumljivo je da ljudi kojima se dogodila ova ogromna šteta zazivaju neku pomoć, govore - dajte nam pucajte u te rakete jer smo navikli da se tako nešto radilo prije. Evo i sad imamo ministra poljoprivrede koji kaže da to treba vratiti. Što biste vi poručili i ministru i tim ljudima na koji način se zaštititi od ovakvih stvari koje i sami kažete, bit će sve češće?
Praznovjerje ne pomaže. Svakako treba pomoći ljudima. Vlast se treba sasvim drugačije organizirati, vidjeti gdje se mogu nabaviti mreže za manje poljoprivredne površine, drugačije graditi, drugačije krovove stvarati, drugačije odvode za vodu da dođe do bujičnih poplava, treba se tu moći postaviti. Naši standardi su zaostali. Mi pokušavamo starim metodama od prije pedeset i sto godina rješavati probleme koji mi meteorolozi najavljuju već dosta dugo. Sad u 21. Stoljeću to su zastarjele metode.
Vaša je poruka ministru poljoprivrede da ne treba vraćati protuzračnu obranu.
Ne, nikako.
