O porukama s konferencije u Münchenu u Dnevniku HTV-a govorio je geopolitički analitičar Gordan Akrap.
Akrap je podijelio poruke s konferenciju u dvije grupe - političke i sigurnosne.
"Političke su one o kojima treba Europa razmišljati, a sigurnosne su takve da bilo kakvo priznavanje čvrste sile, kako su rekli najviši predstavnici američke administracije, da treba priznati dio ruskih osvajanja, je sva ona aktivnost koja nas uvodi u koloplet brojnih sukoba i ratova koje možemo očekivati u sljedećih nekoliko godina", kazao je.
"Ukrajina je dala Europi tri do pet godina da se organizira"
Rekao je da Europa treba shvatiti da nema više vremena za jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti s ciljem prevencije i odvraćanja potencijalnih napada.
"Ovo što je Ukrajina napravila, obranivši se od ovakve Rusije, dala je Europi 3 do 5 godina da se organizira, obučava kako redovne oružane snage, stajaću vojsku, tako i pričuvu tako da može reagirati bilo gdje na teritoriju Europske unije u slučaju bilo kakvih ugroza", rekao je.
"To je ono što je nama Ukrajina dala i što mi trebamo prijaviti dalje, jer bilo kakvo narušavanje njezinog teritorijalnog integriteta i priznavanje tog narušavanja omogućit će brojnim agresorima da krenu u agresivne aktivnosti i osvajanje tuđeg teritorija", dodao je.
Američki potpredsjednik J.D. Vance kaže da Europa mora preuzeti više odgovornosti i u financijskom i u obrambenom smislu na ovom području. Akrap smatra da bi Europa to trebala biti spremna napraviti.
"Postoje kapaciteti, znanja, sposobnosti, treba ih reintegrirati, staviti u realne okvire i dati ljudima koji to uistinu znaju napraviti", kazao je.
"Europa se treba resetirati"
"Trebamo jasno shvatiti da je mjera sigurnosti i opstanka društva, odnosno Europske unije, budućnosti i svih naših građana, koliko su institucije, prvo na nacionalnoj razini, a onda i na europskoj, u stanju jamčiti sigurno poslovanje, život, putovanje i upravljanje svih onih sistema vrijednosti koje nas drže zajedno", dodao je.
U fokusu trzavica između Europe i SAD je, Ukrajina, a posebni američki izaslanik za Ukrajinu, Keith Kellogg, ističe da Europa neće sudjelovati u pregovorima. Za sutra je najavljen i hitan summit europskih čelnika u Parizu.
"Europa se treba resetirati i shvatiti da je donedavno bila politički i financijski čimbenik, sada više nije ni politički, a uskoro možda neće biti ni financijski", rekao je.
"Europa treba shvatiti da postoje novi vjetrovi u SAD-u i treba shvatiti da predsjednik Trump i njegova administracija nisu uzrok, nego posljedica nečega što desetak godina opterećuje i europski i zapadni kontinent", kazao je.
"Sigurnost je puno širi pojam od obrane"
Akrap je napomenuo da Europa treba raditi "na stvaranju strateške samoodrživosti, strategiji razvoja obrambenih snaga, i više slušati države kao što su Švedska, Finska, baltičke države, Poljska, koje znaju što znači ulagati u obranu i sigurnost".
"Sigurnost je puno širi pojam od obrane i Ukrajina nam je dala tri do pet godina vremena da se organiziramo i da se posložimo i da ponovo budemo određeni čimbenik, ali isto tako i tražiti nove partnere, nove saveznike izvan transatlantskog postojećeg savezništva", napomenuo je.
Premijer Andrej Plenković rekao je da bi bilo dobro imenovati posebnog izaslanika za Ukrajinu, kojeg bi poštovale sve strane. Na pitanje koliko je to realno i ostvarivo, Akrap je odgovorio:
"Sve je moguće, samo je pitanje koliko će to biti realno da se ta osoba kao Europska unija u ovom trenutku ubaci, odnosno uvede u sigurnosni proces, mirovne pregovore. Međutim, treba napraviti te aktivnosti, odrediti grupu osoba koja će raditi na tome i uvući ih u pregovore".
"Ako Putin i Rusija budu nagrađeni za agresiju, krenut će prema Gruziji i Moldaviji"
"Bilo kakav sporazum između SAD-a i Rusije, bez Ukrajine ili čak djelomično s Ukrajinom, a bez EU, nema jamstva da bude proveden. Pogotovo ako će se inzistirati na prekrajanju granica, što je vrlo pogubno za postojeću europsku i globalnu sigurnosnu arhitekturu", ustvrdio je.
Rusija ima snažan utjecaj i u bivšim sovjetskim republikama, ali i u nekim državama koje su mnogo bliže Hrvatskoj. Na pitanje kako bi se nove okolnosti mogle odraziti na naše okruženje, Akrap je odgovorio:
"Ako Putin i Rusija budu nagrađeni za agresiju da otkine dio ukrajinskog teritorija, budite sigurni da će Rusija, čim se oporavi, krenuti i prema Gruziji i prema Moldaviji, ali i prema baltičkim državama, jer sasvim sigurno s ovakvim stanjem transatlantskog savezništva teško očekivati da će se postojeće mirovne misije moći nastaviti i da će moći funkcionirati".
"Ništa neće spriječiti Srbiju da napadne Kosovo"
"Tada znamo da situacija na području Bliskog istoka i JZ Europe, odnosno šest država zapadnog Balkana, ništa ne sprječava recimo Srbiju da napadne Kosovo za godinu, dvije ili jednu Tursku koja će na poziv moguće sirijske vlade ući i riješiti na svoj način problem s Kurdima i izaći na granice s Izraelom", nastavio je.
"Poruke koje se šalju iz Moskve i Washingtona sasvim sigurno ne djeluju dobro na demokraciju i tjeraju nas na jačanje naših sigurnosnih kapaciteta prvenstveno na preventivnoj razini", zaključio je Akrap.
