Djeca i mladi najosjetljivija su skupina društva, a njihovo mentalno zdravlje nikad nije bilo u gorem stanju s obzirom na to da smo u posljednje tri godine imali potrese i pandemiju. Međutim, nova zdravstvena reforma nigdje ne predviđa da se djeci osigura potrebna psihološka pomoć. U izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti nema ni spomena psihologa.
Portal 24 sata razgovarao je sa Ellom Selak Bagarić, psihologinjom s dugogodišnjim iskustvom rada s djecom i mladima, koja nam je rekla da Hrvatska psihološka komora apelira da se u zakon uvrste psiholozi te da se ponovno, kao što smo imali do 1994., u domove zdravlja uvedu psihološke ambulante kako bi djeca što prije mogla dobiti nužnu pomoć.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
- Ključan problem izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti je što u njega nije uključena psihološka djelatnost niti se na razini primarne zdravstvene zaštite spominje klinički psiholog. Nužno je osigurati otvaranje ambulanti psihologa u domovima zdravlja u cijeloj zemlji, što u ovom trenu nije predviđeno novim izmjenama zakona jer se psihološka djelatnost ne spominje u djelatnostima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - istaknula je za 24sata Ella Selak Bagarić.
Ogroman porast suicidanog ponašanja djece u pandemiji
Prema podacima Hitne ambulante Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, koja je tijekom 2019. i 2020. godine provela istraživanje na kliničkom uzorku od 2428 djece/adolescenata pregledanih u jednoj hitnoj psihijatrijskoj ambulanti, 447 djece je otkrilo da su bila sklona suicidalnom ponašanju.
Zabilježeno je postojanje većeg udjela suicidalnih ideja, suicidalnih pripremnih aktivnosti i suicidalnih pokušaja kod djece i mladih u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Tijekom svibnja 2020. to se najviše primijetilo pa je čak 32,8% djece tad bilo sklono suicidu, naspram 10,4% posto djece u svibnju 2019. godine.
- Rezultati studija o utjecaju pandemije na djecu i mlade u Hrvatskoj i svijetu upućuju na porast problema mentalnog zdravlja na općoj populaciji, posebice anksioznosti i depresivnosti. Posebno su zabrinjavajući podaci nedavnog istraživanja stručnjaka Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, kao i Ministarstva unutarnjih poslova, koji upozoravaju na porast suicidalnosti među djecom i mladima. Stručnjaci mentalnog zdravlja su i prije krize upozoravali na visoku prevalenciju mentalnih poremećaja, a u nadolazećem periodu možemo očekivati da će potreba za podrškom sve više rasti. Iako je pandemija, nadamo se, na svom zalasku, njene posljedice na mentalno zdravlje time ne prestaju već ih u punini možemo očekivati u godinama ispred nas. Sve navedeno upućuje na potrebu za omogućavanje veće dostupnosti usluga stručnjaka mentalnog zdravlja koji sudjeluju u njihovom liječenju, ali i prevenciji njihovog razvoja, ako je prava vrsta podrške pružena u pravom trenutku - ističe psihologinja.
Navodi kako u Hrvatskoj imamo tek 0,07 specijalista dječje i adolescentne psihijatrije na 100.000 stanovnika te 20 specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije.
- Radna mjesta psihologa na razini primarne zdravstvene zaštite, dakle u domovima zdravlja, ukinuta su 1994. godine, potpuno stručno neopravdano, čime je drastično smanjena dostupnost usluga zdravstvene zaštite psihologa, a u cijelom zdravstvenom sustavu Hrvatske imamo samo 375 psihologa, odnosno 215 kliničkih psihologa (za sve dobne skupine korisnika). Nažalost, mnoge prilike već su propuštene, ali danas ponovno stojimo na prekretnici i možemoučiniti korak naprijed. Preduvjet za to je da se doista čuje glas struke, ali i same djece i mladih koja kroz dijeljenje svojih iskustva u istraživanjima i svakodnevnom radu jasno govore kako su i što im je potrebno. S obzirom da većina psihičkih poremećaja započne u mlađoj dobi, jasna je potreba za ranim prepoznavanjem, ranom intervencijom i prevencijom - navodi psihologinja Selak Bagarić.
Sustav zdravstva, kaže, zahtijeva učinkovitu trijažu i racionalno upravljanje resursima te rasterećenje sekundarne i tercijarne razine zdravstvene zaštite. Dostupnost zdravstvene zaštite i promicanje mentalnog zdravlja na primarnoj razini smanjilo bi, ističe i stigmatizaciju traženja pomoći i podrške, te učinilo korak bliže društvu osjetljivom na potrebe djece i mladih.
- Nužno je da se u okviru predložene reforme zdravstvenog sustava, koja naglašava potrebu jačanja njegove otpornosti, posebna pozornost posveti zaštiti mentalnog zdravlja, prvenstveno ako uzmemo u obzir potrebu ublažavanja posljedica pandemije na našu djecu i mlade. Očekujemo da će najavljena zdravstvena reforma omogućiti da stručnjaci mentalnog zdravlja budu dostupni onda kad je to potrebno, bez čekanja na termine mjesecima i uz mogućnost osiguravanja termina dovoljno često da oni ispune svoju svrhu i doista budu učinkoviti, Društvo koje brine o djeci i mladima više je od krilatice, ono zahtijeva sustavno promišljanje i odgovaranje na njihove potrebe, uz svijest da uštedu na djeci i mladima društvo plaća najvećom cijenom - zaključuje Selak Bagarić za 24 sata.
Moja reakcija na članak je...
