„Hrvatska je, nažalost, velika uvoznica hrane. Od 2012., dakle prije ulaska u EU, do danas vanjskotrgovinski deficit povećao se sa 740 milijuna eura na preko milijardu eura. Ako pogledamo prvih osam mjeseci ove godine, vanjskotrgovinski deficit povećao se za dodatnih 50 milijuna eura. S druge strane u sektoru ribarstva bilježimo suficit u robnoj razmjeni od preko 45 milijuna eura u čemu upravo značajan udio ima i izvoz akvakulture s 82 milijuna eura ili 45%,“ rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević povodom otvorenja 13. Međunarodne konferencije o akvakulturi, koja se održava 29. i 30. studenoga u Vukovaru u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom „Ruđer Bošković“ u Zagrebu i Hrvatskom poljoprivredno-šumarskom savjetodavnom službom.
„Proizvodnja u akvakulturi prošle godine dosegla je gotovo 17.000 tona. Bilježimo stalno povećanje u marikulturi. No, unatoč svim nastojanjima, poput zakupa na 50 godina i investicija, proizvodni kapaciteti u slatkovodnom ribarstvu još se nisu stabilizirali. Na razini su od 3.200 tona, čemu su pridonijeli i suša i bolesti,“ rekao je Kovačević, napomenuvši da unatoč izazovima vjeruje u daljnji rast zbog novih investicija i veće spremnosti za povlačenje sredstava iz Europskoga fonda za pomorstvo i ribarstvo.
„Nacionalnim strateškim planom za akvakulturu predviđeno je da će se u 2020. godini u Hrvatskoj proizvoditi ukupno 24.050 tona te je u proizvodnji bijele morske ribe i tuna plan gotovo ispunjen, dok nam u ostalim segmentima predstoje aktivnosti kako bi se planovi proizvodnje i ispunili. Smatramo da to prvenstveno ovisi o ulaganjima koja su u tijeku i koja se planiraju u programskom razdoblju 2014.-2020. kroz provedbu Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo. Tako je do sada u okviru svih mjera Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo ugovoren ukupni iznos od 1.211.426.334,74 kuna za 1.828 korisnika, dok je isplaćen iznos od 461.943.253,31 kuna za 1.614 korisnika. Akvakulture, kako morske tako i slatkovodne, kao djelatnosti od visoke su važnosti za gospodarstvo Hrvatske. Kako bismo dodatno pomogli našim ribogojilištima, ove smo godine poduzeli mjere za jačanje ove važne gospodarske djelatnosti. Na naše traženje Europska komisija odobrila je državne potpore za štete i/ili smanjenu dobit na šaranskim uzgajalištima. Očekujemo uspješne ishode i za ostale segmente u akvakulturi,“ rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura.
Predsjednik Organizacijskoga odbora konferencije Milan Božić istaknuo je da je konferencija skup proizvođača, znanstvenika i državne administracije te da su sve tri komponente jednako važne za međusobni dijalog kako bismo donijeli mjere kojima se može unaprijediti akvakultura. Istaknuo je da se prema Strateškim smjernicama za održiv razvoj akvakulture EU od ukupne potrošnje proizvoda ribarstva u EU 65% uvozi iz trećih zemalja, a svega 35% je EU porijekla. Od toga 25% dolazi iz ribolova, a svega 10% iz akvakulture. „Budući da se radi o prelovu morskih resursa, a izlovne kvote sve su manje, jedini način da se kompenzira manjak proizvoda ribarstva je akvakultura, tj. uzgajivači,“ naglasio je Božić.
Konferencija je posvećena prikazu trenutnoga stanja u akvakulturi i utvrđivanju bitnih tehnoloških, gospodarskih i znanstvenih spoznaja i rješenja nužnih za uspješan razvoj ove djelatnosti. Tijekom proteklih godina u tome je ključnu ulogu odigrala Grupacija akvakulture HGK koja je ostvarila suradnju s brojnim znanstvenim institucijama iz Hrvatske i cijele EU.
Cilj događanja je i potaknuti unaprjeđenje proizvodnje i učinkovitije iskorištenje sredstava iz raspoloživih i budućih alokacija Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Jedan od naglasaka konferencije je i nužnost implementacije znanstvenih dostignuća i najviših veterinarsko-zdravstvenih standarda s ciljem razvoja i konkurentnosti akvakulture, kroz izdavanje znanstveno-stručnoga časopisa uz potporu HGK i gotovo 300 prezentiranih znanstvenih radova iz područja akvakulture.
