U današnje vrijeme sve se češće osporavaju i elementarne znanstvene spoznaje, pa čak i osnovni zakoni prirodi. Internet je sjajna stvar koja nam je pružila dosad nezamislivu količinu znanja na dohvat ruke, no također je plasirala u "eter" toliku količinu neistina da je prosječnom čitatelju danas potrebna dodatna edukacija ili visok stupanj kritičkog razmišljanja da razdvoji valjanu informaciju od fake newsa.
Među "najpogođenijim" u znanosti svako je meteorologija koja je razvojem tehnologija posljednjih desetljeća doživjela golem napredak u predviđaju i analizi vremena, odnosno vremenskih prilika. Prve vremenske prognoze pojavile su u javnim glasilima u ranim šezdesetim godinama 19. stoljeća u Velikoj Britaniji, ali im zbog više nego ograničenog ulaznih podataka točnost nije bila na zavidnom nivou, blago rečeno. Prvi prognostičar bio je Robert FitzRoy, kapetan legendarnog broda "Beagle" koji je plovio Charles Darwin. Golemo nautičko iskustvo bilo je dovoljno da ga se proglasi prvim ravnateljem britanskog Meteorološkog instituta i prvim prognostičarom modernog vremena. U početku je zbog javnih prognoza, koja su bila neviđena novotarija, doživio veliku slavu, no u kratko vrijeme je zbog loših prognoza bivao ismijavan te je u konačnici počinio samoubojstvo.
Tragična sudbina Fitzroya tek je kratkotrajno obustavila izdavanje javnih vremenskih prognoza, odnosno upozorenja za pomorce, no sve se uskoro obnovilo, a napredak sinoptike bio je nezaustavljiv. On se osobito ubrzao pojavom računala, ponajviše onih superbrzih.
Danas je ostvarivost predviđanja desetog dana od danas ravna predviđanju sutrašnjeg dana početkom 20. stoljeća, a zahvaljujući daljem razvoju informatike, novoj generaciji meteoroloških satelita i radara, naša mogućnost prikupljanja i obrade meteoroloških podataka nikada nije bila na višem nivou. No "eksplozija" društvenim mreža povezala je razne teoretičare zavjera kao nikada u modernoj povijesti, pa se osporava gotovo sve - od toga da su kumulonimbusi, mamatusi, polarna svjetlost ili tornada prirodne pojave, a najnoviji "biser" je iščuđavanje činjenici da se na prognostičkim kartama za temperaturu zraka, visoke vrijednosti označavaju crvenom bojom.
Nekoliko različitih prognostičkih modela i njihovih prikaza prognoziranih vrijednosti temperature zraka:
Meteorološka stranica MeteoAdriatic, koja na svojim mrežnim stranicama objavljuje uvijek aktualne prognostičke karte, potaknuta bizarnim "problemom" s crvenim bojom, priredila je svojim čitateljima malu lekciju iz likovne umjetnosti za sve koji imaju prigovor na skalu boja pri prikazivanju temperatura zraka. Objavu možete pročitati u nastavku:
"Još iz davnih dana povijesti umjetnosti, jako je dobro poznato da se boje dijele na tople i hladne. Tople boje, kao na slici crvene, narančaste i žute nijanse, asocijativno se vežu s toplinom, suncem, krvlju; predstavljaju energiju, uzbuđenje, pokret, strast. S druge strane, hladne boje, kao na slici nijanse ljubičaste, plave i zelene, u umjetnosti se asocijativno povezuju s hladnoćom, noći, smirujuće su, daju osjećaj mira i spokoja, ali mogu biti i povezane sa tugom, tišinom, očajom.
U dijelu "How to Use Warm and Cool Colors in Art" autor opisuje kako se tople boje koriste i onda kad se želi privući pažnja, pa se stoga u meteorološkim produktima koji imaju cilj za upozoravanje na neku opasnost, također koriste tople boje (žuta, narančasta, crvena).
Međutim, na skali temperature, crvena boja na gornjoj granici skale se ne koristi iz razloga privlačenja pažnje već zato jer je to u umjetnosti najtoplija boja. Jednostavno, nema nikakvog smisla koristiti neku drugu boju za najviše vrijednosti na skali temperature.
Ovdje valja primijetiti kako se ljubičasta boja u umjetnosti spaja na granici najtoplije i najhladnije, pri čemu kad prelazi prema crvenoj je topla "strana" ljubičaste a kad prelazi prema plavoj onda je to hladna "strana" plave i tako se često na produktima temperature koristi i za najniže i za najviše ekstreme u nekoj kombiniranoj nijansi.
I zadnje, temperatura boje u umjetnosti i fizici je potpuno drugačija. Dok su u umjetnosti tople boje crvene, one u fizici nastaju zračenjem tijela mnogo niže temperature nego plava boja...", stoji u objavi MeteoAdriatica.
U međuvremenu, ekipa s meteorološke stranice Istramet odustala je od edukativnog pristupa vezano uz "problematiku" skaliranja i crvene boje, te je objavila sarkastični video kreiran umjetnom inteligencijom.
"Video posvećujemo svima koji se boje crvene boje na kartama. Držite se, sve će biti u redu", stoji u opisu videa koji možete pogledati u nastavku:
