U Mimicama je svečanim programom obilježeno 50 godina Knjige općene, 250 godina od osnutka Mimica i 350 godina rođenja prvog Mimice – Mijovila Tavrića Tavre zvanog Mijo Mimica. Knjiga općena cjeloviti je opis Mimica od njihovog postanka do danas, no ona je, u isto vrijeme i dokument tri stoljeća života na mimičkom području. U njoj su sabrani podaci o ljudima koji su živjeli u malom području između Jadranskog mora i rijeke Cetine podno planine Dinare, s najviše podataka o selu Mimice i onima koji su se od tamo raspršili po svijetu.
Večernje zvono s crkve sv. Roka, koje je u davna vremena pozivalo težake da s polja pođu kući, označilo je početak svečanog programa kojeg je inicirala lokalna udruga Naše vale i koji je okupio sve mimičke generacije. Bio je to vremeplov koji je kroz priče, fotografije i pjesme podsjetio na bogatu povijest Mimica. Ljude, njihov život u kući, na poslu, u polju, s marvom koja se zvala blago jer je i bila blago. Kako su se odijevali, u što su vjerovali, koje su vrline, mane, vještine imali. Kakve su običaje, uzrečice, upute i mudre poslovice stvarali. „Di ko nikne tu i obikne“, „Ko je noćas umro sigurno se jutros pokajao“, „“Duraj pa u raj“, „“Sam izija zlo izija“, „Bolje je sa dobrim prosit nego sa zločestim dilit“, „Da se ne miša dobro i zlo svit bi brzo propa“…
Vrijednost koju nasljeđuje svaka nova generacija
Sve to sadrži Knjiga općena, jedinstvena monografija objavljena 1972., za koju su autori Miro Mimica i Vid Mimica, uz pomoć nekolicine entuzijasta zaljubljenih u Mimice materijale prikupljali 30 godina. Bilješke i pričanja koji potječu od stotinjak ljudi uglavnom su prenijeli u izvornom obliku, a želja im je bila da tadašnje i buduće generacije nešto nauče iz života svojih predaka. Knjiga općena, kako je u pogovoru napisao njezin urednik Ivo Mimica Marin, namijenjena je biti malim spomenikom mimičkom potomstvu. Upravo u tome i jest njezina najveća vrijednost koju nasljeđuje svaka nova generacija Mimičana.
Uz sve te priče jedno je poglavlje Knjige općene fundamentalno – Rodoslovlje. Popis je to svih Mimičana od prvog, Mije Tavrića (Tavre) Mimice rođenog 1672. godine pa kroz sljedećih deset generacija, sve do 1971. Mnogo je poznatih Mimičana u svijetu znanosti, umjetnosti, javnog djelovanja, velikih mislilaca i stvaralaca, čija su imena i fragmenti životnog puta zapisani u 450 stranica Knjige općene. Njihov je život i rad bio temelj za današnje generacije koje su na jučerašnjem obilježavanju 50 godina Knjige općene predstavile plan za nastavak pisanja Rodoslovlja kako bi u njemu bile zabilježene i generacije rođene nakon 1971.
Izdana u samo 1000 primjeraka
Knjiga općena je kultna monografija čiju važnost i jedinstvenost potvrđuje i recenzija objavljena 1975. u austrijskom časopisu za genealogiju i heraldiku Adler. Osim o povijesti mimičkoga kraja ona govori i o smislu ljudskog postojanja i ponašanja, a njezini su autori prije pola stoljeća nevjerojatno proročanski promišljali i zapisali: „Hoće li ljudi značajno povoljno ili nepovoljno utjecati na klimatske uvjete Zemlje? Hoće li ljudi nerazumno uništiti većinu biljnih i životinjskih vrsta? Da li će dvonošci znatno bolje razumjeti duševni život biljaka, životinja i sebe? Hoće li ljudi naseliti neki od planeta Sunčevog sistema? Kakva je sudbina europskih država, hoće li se ujediniti? Kakva je sudbina malih jezika?“
Primjenjiva i u današnjem vremenu, možda više no ikada prije, jest i njihova poruka na zadnjim stranicama Knjige općene:
„Upoznajte sebe. U ljudima ima svega. Ali sve u svemu čini se ipak više dobra nego zla po našim ljudskim, a možda i po nekim općim kriterijima. Budite sretni što ste živi, što radite i što se igrate. Poslije dana je noć, ali bez noći nema dana. A i noć je lijepa. Zdravi i veseli bili!“
Knjiga općena je prije pola stoljeća iz Vjesnikove tiskare izašla u samo 1000 primjeraka, no možete je u digitaliziranom obliku prolistati i na web stranici o povijesnoj i kulturnoj baštini Mimica https://mimice-story.com.hr/knjige/.
