Što je govor mržnje? Premda ne postoji univerzalna definicija koja može obuhvatiti sve životne situacije, govor mržnje podrazumijeva poticanje ili promicanje mržnje ili nasilja prema osobi ili skupini ljudi po nekoj od diskriminacijskih osnova, a kažnjava se zatvorskom kaznom od šest mjeseci do tri godine.
Nakon uhićenja muškarca koji je brutalno vrijeđao i verbalno napao radnika iz strane zemlje pa onda to još i snimio i objavio na društvenim mrežama, policija je objavila upozorenje, ali i primjere kažnjivih govora mržnje u Hrvatskoj, piše N1.
Što je govor mržnje?
Ne postoji univerzalna definicija govora mržnje, no svodi se na svaki oblik izražavanja mišljenja ili govora kojim se širi, potiče, promiče ili opravdava mržnja ili nasilje prema određenoj društvenoj skupini ili pojedinoj osobi zbog nekog njenog određenja ili opredjeljenja, a temelji se na nekoj od diskriminacijskih osnova, piše zagrebačka policija.
Kažnjivi primjeri govora mržnje u RH
– osnivanja grupa mržnje na društvenim mrežama i online portalima ili pisanje statusa i komentara kojima se poziva na nasilje ili na vrijeđanje i omalovažavanje pojedinaca ili društvenih skupina zbog nekog njihovog obilježja ili opredjeljenja.
– uporaba simbola ili pozdrava ili izvođenje pjesama negativnog povijesnog konteksta, a kojim se vrijeđaju moralni osjećaji građana
– vrijeđanje sportskih protivnika ili suparničkih navijača po rasnoj, vjerskoj, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj diskriminirajućoj osnovi
– crtanje simbola, grafita ili isticanje transparenata kojima se potiče ili širi mržnja ili poziva na nasilje prema osjetljivim društvenim skupinama na temelju nekog njihovog obilježja ili opredjeljenja
– izrada i objava letaka ili plakata s uznemirujućim i ponižavajućim sadržajima za pripadnike osjetljivih društvenih skupina.
Ured pučke pravobraniteljice objavio je Vodič za prepoznavanje diskriminacije gdje možete što je uopće diskriminacija, kako je prepoznati, što je zabranjeno i kako reagirati.
Akcija “Budi tolerantan”
“Svjetske različitosti religija, jezika, kultura, etničke i druge pripadnosti ne bi trebale biti povod za sukobe, već bogatstvo koje obogaćuje sve nas”, rečenica je kojom je policija obilježila Međunarodni dan tolerancije.
U sklopu preventivnog programa Zajedno protiv govora mržnje u Hrvatskoj se putem digitalnih mreža provodi preventivna akcija pod nazivom “Budi tolerantan”.
Riječ je o inicijativi javnog obraćanja influencera mladima kako bi ih se pozvalo na aktivizam u izgradnji kulture dijaloga, uvažavanja različitosti te stvaranja tolerantnog i mirnog okruženja.
“Toleranciju potiču znanje, otvorenost, komunikacija i sloboda misli, savjesti i vjerovanja… Tolerancija je sklad u različitosti… Tolerancija je vrlina koja omogućuje mir, doprinosi zamjeni kulture rata kulturom mira jer svaki govor mržnje počiva upravo na netoleranciji i diskriminaciji. Govor mržnje podrazumijeva izražavanje nesnošljivosti prema određenim društvenim skupinama zbog nekog njihovog određenja ili opredjeljenja, a temelji se na rasi, vjeri, spolnoj orijentaciji, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj diskriminacijskoj osnovi. Govor mržnje ima izrazito negativne, psihološke, političke, kulturološke i socijalne učinke na konkretnog pojedinca, društvene skupine i u konačnici za cijelo društvo. Mrzilačka propaganda i diskriminatorna praksa odražava se posebno na djecu u njihovim formativnim godinama. Povijest nam svjedoči da eskalacija govora mržnje može prerasti u najveće ljudske tragedije, odnosno da govor mržnje u određenim društvenim okolnostima može potaknuti na brutalno fizičko nasilje i imati nesagledive posljedice za ljudske žrtve”, ističe se u akciji.
