Posebno povjerenstvo austrijske pokrajine Tirol objavilo je rezultate istrage o slučaju Ischgl. Na 287 stranica nabrojani su propusti i skrivanje informacija lokalnih i regionalnih vlasti koji su omogućili da to poznato skijalište postane žarište širenja koronavirusa u Europi. Čelnik pokrajinske vlade Guenter Platter odbacuje optužbe. Grešaka u donošenju mjera, tvrdi, možda je i bilo, ali nisu svjesno učinjene, piše HRT.
Stručno povjerenstvo osnovano za utvrđivanje mogućih propusta lokalnih vlasti u jednom od prvih i najvećih europskih žarišta koronavirusa pohvalilo je inicijalnu reakciju lokalnih vlasti nakon potvrde zaraze među stranim skijašima. No, prije i nakon reakcije, počinjeni su kobni propusti.
- Okružno vijeće Landecka učinkovito je i brzo reagiralo na informacije o zaraženim gostima iz Ischgla. Počeli su s opsežnim testiranjem i traženjem kontakata. Ali Ponovno otvaranje ski bara Kitzloch u nedjelju 8. ožujka bilo je pogrešno. Tada se znalo da je većina osoblja u Kitzlochu već tjedan dana radila sa simptomima prehlade, tvrdi predsjednik stručnog povjerenstva Roland Rohrer.
Resort otvoren dan nakon potvrđene zaraze osoblja
Prvih dana ožujka vlasti su znale za širenje respiratorne zaraze u popularnom skijaškom resortu. Prvi slučaj potvrđen je 7. ožujka, obolio je barmen, no sezona je otkazana tek pet dana poslije. Naveden je pozitivan primjer Innsbrucka gdje su vlasti zatvorile hotel još 25. veljače, čim je potvrđen prvi slučaj zaraze jednog zaposlenika.
To što su tisuće ljudi nesmetano napustile Ischgl posebno je sporno. Tako su virus donijele u svoj dom, u mjesta u kojima žive. Skijalište u Alpama postalo je žarište iz kojeg se virus širio diljem Europe i svijeta. Neki su gosti, dodaje Rohrer - doslovno uskakali u automobile s navučenim cipelama, skije za iznajmljivanje bacali su pred vrata trgovina, a u hotelskim sobama još i danas su njihove stvari.
Iz Ischgla zaraženo 11 tisuća ljudi u 45 zemalja
Bolest su skijaši prenijeli u čak 45 zemalja. Službeno je potvrđeno šest tisuća zaraženih, no postoji mogućnost da se čak do 11 tisuća ljudi zarazilo virusom u poznatom skijalištu. Najmanje 32-je je umrlo. Pokrenute su prve četiri tužbe, što je svojevrsni test za buduće, možda i tisuće sudskih slučajeva. Svaka u iznosu od 100 tisuća eura. Jedna od osoba u čije ime je podignuta tužba je umrla, drugo dvoje, njemački državljani, bore se s teškim posljedicama pa se i danas liječe. Ovisno o ishodu, moguće su skupne tužbe.
Poznavatelji prilika naglašavaju da odgovorni u Ischglu nisu ozbiljno shvaćali zdravstvenu prijetnju za goste i zaposlenike. Pozivali su ljude da dođu i govorili im kako je virus daleko, kaže politički analitičar Sebastian Reinfeldt.
Kritizirana je i objava austrijskog kancelara kojom je zatražena hitna karantena za Ischgl, no nepripremljeno i nakon koje je slijedilo nestručno postupanje. Peter Kolba iz austrijske udruge potrošača tvrdi kako su se u Ministarstvu unutarnjih poslova ponašali aljkavo i kako nisu postojali službeni protokoli za djelovanje središnjeg kriznog tima, piše HRT.
