Poznati HRT-ov meteorolog Zoran Vakula u svom tekstu za HRT napisao je kratak presjek rada legendarnoga hrvatskog meteorologa Milana Sijerkovića koji je preminuo u subotu u Zagrebu. Njegov tekst prenosimo u cijelosti:
Kakva godina!? Rekordna! Ne samo po temperaturi zraka u mnogim dijelovima Lijepe naše, nego i po odlascima velikana. I meteoroloških. Ni šest mjeseci od dr. sc. Vesne Jurčec - prve meteorologinje HTV-a, u subotu, 8. prosinca 2018. godine napustio nas je i mr. sc. Milan Sijerković, od većine zvan i znan i kao Sijer.
Za mnoge i "profesor".
Šef.
Meteo - legenda!
Jedan od pionira "televizijske meteorologije" koji je od 1968. godine bio redoviti gost u domovima mnogih, najprije pripremajući meteorološke priloge za TV Zagreb, zatim i HTV, sve do umirovljenja 6. listopada 2000. godine na HTV-u, za 9 dana i u DHMZ-u.
Pa ponovno od 12. listopada 2005. do 2. kolovoza 2018. u programu Nove TV.
Rodio se 5. studenoga 1935. u Baošićima u Boki kotorskoj u Crnoj Gori, kako je sam rekao u nekom od mnogobrojnih intervjua:
"...iz ribarske obitelji i htio ne htio, odmalena sam se susretao s vremenom, i dobrim i lošim. Tako sam se i naučio promatrati vrijeme, zahvaljujući najviše starim ribarima. U to vrijeme nije bilo stručnih prognoza, pogotovo ne onih za pomorce pa sam se, promatrajući predviđanja ribara, zainteresirao za meteorologiju i odlučio za taj studij."
Diplomirao je 6. listopada 1961. godine na PMF-u u Zagrebu, potkraj lipnja 1962. položio stručni ispit, a od 1. rujna 1963. bio zaposlen u Klimatološkom sektoru tadašneg RHMZ-a, pa nakon manje od godine premješten u Odsjek za prognozu vremena i meteorološku zaštitu zračnog prostora, čiji je voditelj postao već 1. rujna 1964. I nije bio samo voditelj, nego kasnije i pomoćnik direktora. Magistrirao je na PMF-u u Zagrebu s temom „Istraživanje lokalnih vjetrova u Hrvatskoj metodom mezoanalize”... Ostalo je mnogima znana povijest...
Osim rada za Radio Zagreb od 1964. godine i već spominjane televizije, predavao je i kolegij "Meteorološki praktikum" na zagrebačkome PMF-u, a i pisao mnogobrojne stručne, znanstvene i znanstveno-popularne članke, slikovnice, knjige, držao predavanja, promovirao znanost, posebice meteorologiju.
I za to čak 1991. godine dobio državnu nagradu "Fran Tućan".
Malo prije toga i Povelju za dugogodišnji uspješan i požrtvovan rad od RHMZ-a, još prije - i Zahvalnicu s plaketom za doprinos hidrometeorološkoj djelatnosti, a 2016. i Priznanje za životno djelo od Hrvatskog meteorološkog društva.
Njegove su slikovnice i dalje "tražena roba":
Čudesan svijet oblaka,
Mala meteorološka početnica,
Priče iz meteorološke škrinjice i
Čarolija snježne pahulje
a i stručno-popularne knjige za odrasle nalaze mnogobrojne čitatelje:
Hrvatski vremenari,
Pučko vremenoslovlje,
Bura goropadnica,
Vrijeme i klima gora i planina,
Koprivnica – uzbudljiva vremenska pozornica,
Klima s okusom vina-meteorološko vrijeme i klima Požege,
Senj – sunce grije, bura vije,
Istarska meteorološka škrinjica,
Karlovac – vrijeme živahno, podneblje dražesno,
Slavonski meteorološki bećarac - crtice o meteorologiji Slavonskoga Broda,
Kad laste nisko lete...,
Hrvatski vremenoslovci,
Pazin – između jutarnje mrzline i podnevne vrućine,
Turopoljska meteorološka razglednica,
Kutjevačko vinorodno podneblje: vrijeme i klima Zlatne doline,
Vrijeme nemirno, klima rasklimana - meteorološke pripovijesti,
Novaljski štajuni – vjetrovi, bonace i ragani,
Mljet – suncem obasjan, vjetrom okupan
Na žalost, nije dočekao objavljivanje i svoje najnovije knjige - nadogradnje "Bure goropadnice", koja će uskoro izaći iz tiska: "O vremenu i klimi Rijeke i Kvarnera". Ali ona, kao i mnogobrojni drugi tekstovi - čitat će se još godinama, desetljećima... Legenda živi...
I kao što piše u Knjizi Propovjednika - jednoj od knjiga Biblije i Staroga zavjeta:
"Sve ima svoje vrijeme. Svaka stvar ima svoje vrijeme pod nebom. Ima vrijeme kad se rađa, i vrijeme kad se umire... On čini sve lijepo u svoje vrijeme. I svijet je on predao njihovu istražujućem duhu, ali da ne može čovjek djelo, što ga tvori Bog, dokučiti od početka do svršetka."
ni Sijer, ni mi - njegovi nasljednici, unatoč silnim tehnološkim inovacijama - nismo dokučili sve tajne vremena i vremenske prognoze. A teško i da ćemo ikada u potpunosti...
Uostalom, nije li često govorio jednu od narodnih mudrosti koje je zabilježio:
"Najveća je pamet vrime znat'"!?
