Ako vam se događa da se budite noću s „uspavanom rukom“, predmeti ispadaju iz ruke ili osjećate slabost i trnce u prstima — vrlo je moguće da se radi o sindromu karpalnog tunela. Riječ je o sve češćem poremećaju koji može ozbiljno utjecati na svakodnevno funkcioniranje šake, ali se, na sreću, može brzo i učinkovito riješiti.
Što je sindrom karpalnog tunela?
Kroz zapešće prolazi srednji živac, odgovoran za osjet i pokrete šake. Kada zbog oticanja, upale ili ponavljajućih pokreta dođe do njegovog pritiska unutar tzv. karpalnog tunela, pojavljuju se simptomi poput:
- utrnulosti u prva tri prsta ruke (palac, kažiprst, srednji prst)
- noćnih trnaca i buđenja
- slabijeg stiska i ispadanja predmeta
- boli koja se može širiti prema podlaktici
Problem se često javlja kod ljudi koji puno tipkaju, rade za računalom, voze, koriste ruke u repetitivnim pokretima, ali i kod osoba s dijabetesom, hipotireozom ili reumatskim bolestima. Sindrom karpalnog tunela češće se javlja kod žena, osobito u dobi između 40. i 60. godine, a dodatni rizik postoji tijekom trudnoće zbog zadržavanja tekućine i hormonalnih promjena.
Kako se postavlja dijagnoza?
Ako osjećate utrnulost, trnce ili bol u prstima i šaci, prvi korak je klinički pregled kod liječnika specijalista, najčešće ortopeda, kirurga ili neurologa. Tijekom pregleda testira se snaga stiska, osjet u prstima i prisutnost karakterističnih znakova poput Tinelovog ili Phalenovog testa, koji često izazivaju simptome kad je živac pod pritiskom.
No da bi se dijagnoza potvrdila sa sigurnošću i procijenila težina oštećenja, koristi se pretraga koja se zove elektroneuromiografija (EMNG). Riječ je o neinvazivnom i bezbolnom postupku koji mjeri brzinu provođenja živčanih signala. Ova metoda precizno pokazuje koliko je srednji živac usporen, ima li trajnih promjena i postoji li rizik za mišićnu atrofiju.
Upravo zato je važno ne čekati predugo. Dugotrajno ignoriranje simptoma može dovesti do nepovratnog oštećenja živca. EMNG ne samo da potvrđuje sindrom karpalnog tunela, već pomaže liječniku odlučiti je li moguće konzervativno liječenje ili je vrijeme za operaciju.
Liječenje: kada pomaže udlaga, a kada je operacija nužna?
Kod blažih simptoma, osobito ako su prisutni tek povremeno i ne narušavaju svakodnevne aktivnosti, liječenje može započeti konzervativnim metodama. To uključuje nošenje noćnih udlaga koje drže zapešće u neutralnom položaju, čime se smanjuje pritisak na živac tijekom spavanja. Uz to, preporučuju se fizikalna terapija, promjena radnih navika te povremena primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova. U nekim slučajevima, moguća je i injekcija kortikosteroida koja kratkoročno ublažava upalu.
No ako simptomi potraju, pojačaju se ili počnu utjecati na svakodnevne funkcije šake — tada je operacija jedina učinkovita i trajna opcija. Zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji, traje manje od pola sata i uključuje jednostavno oslobađanje živca u zapešću rezanjem ligamenta koji ga pritišće.
U Poliklinici Priska Med takve operacije izvodimo rutinski, s odličnim ishodima i brzim oporavkom. Većina pacijenata osjeti poboljšanje odmah nakon zahvata, a povratak svakodnevnim aktivnostima moguć je unutar nekoliko dana. Što se ranije odlučite na zahvat – to su rezultati bolji i oporavak kraći. Više informacija možete pronaći na službenim stranicama Poliklinike.
