Danas se na Ekonomskom fakultetu u Splitu održava 21. sjednica Gradskoga vijeća Grada Splita. Konkretno rečeno, vijećnici se sastaju zbog tematske sjednice pod nazivom "Strategija razvoja grada Splita do 2030. godine".
"Tematska, ali i svečana sjednica"
"Rekao bih da je ovo tematska, ali i svečana sjednica. Pred vama je jedan vrlo kvalitetan dokument, i nadam se da ćemo ga usvojiti", rekao je kratko u početku gradonačelnik Grada Splita Ivica Puljak te je prezentirao dokument Strategije razvoja grada Splita do 2030. godine.
Prilog_2_-_Strategija_razvoja_grada_Splita_do_2030._godine_-_Akcijski_plan Prilog_1_-_Strategija_razvoja_grada_Splita_do_2030._godine_-_Cjelovita_analiza_stanja Strategija_razvoja_grada_Splita_do_2030._godine Prijedloga_zakljuka_o_usvajanju_Strategije_razvoja_grada_Splita_do_2030._godine Prijedlog_zakljuka_o_usvajanju_Strategije_razvoja_grada_Splita_do_2030._godine_-_dopis_predlagatelja
Razni stručnjaci na sjednici
U svakom slučaju, pred vijećnicima je velika rasprava o važnom dokumentu za Grad Split, ali i njegove stanovnike. Podsjetimo, cjelokupni dokument je vrlo opsežan i temelji se na više od 1.000 stranica strategija i analiza. Vrijedi napomenuti da su na tematsku sjednicu zbog važnosti dokumenta stigli i drugi uvaženi gosti.
Uz brojne pročelnike, na tematsku sjednicu su stigli i predstavnici Sveučilišta u Splitu, razni drugi stručnjaci i od izrađivači Strategije. Također, došao je od strane Splitsko-dalmatinske županije dožupan Stipe Čogelja.
"Strategija ne gleda širu sliku"
Nakon izlaganja stručnjaka između ostalih se za riječ javio Davor Matijević iz SDP-a.
"Činjenica da je pred nama u rujnu 2023. godine prijedlog Strategije razvoja grada Splita 2020. – 2030. puno govori o nama kao Gradu. Odluka Gradskog vijeća o izradi strategije donesena je prije pet i pol godina, a izvorno je predviđeno da Strategija bude usvojena na Gradskom vijeću prije četiri godine. To još više govori o nama kao Gradu. Često se spominje činjenica da su u Strategiji korišteni stari podaci od popisa stanovništva međutim ono što više brine to je što su se dionici u Partnerskom vijeću i Glavni odbor koji je trebao imati puno važniju ulogu relativno rijetko sastajali, te su se podaci od dionika prikupljali e-mailom kao da je 1998. godina umjesto da se uspostavio neki online sustav za bržu interakciju. Kako će se onda u ovom preostalom vremenu do 2030. godine učinkovito pratiti provedba i vrednovati plan razvoja", naglasio je Matijević te je nastavio:
"Mjere, popis indikativnih aktivnosti, programa i projekata, pokazatelji i posebni ciljevi dobro izgledaju na papiru. Međutim, akcijski plan je sastavljen od projekata koji bi se i inače pripremali i provodili. Ne krivim tu Sveučilište, posebno ne sveučilišne profesore koji su volonterski odradili ovaj posao, i to jako dobro što se tiče stručnog okvira. Međutim, problem je što politika nije imala nikakvu viziju razvoja, niti su redovito surađivali s onima koji su im u tome mogli pomoći. Strategija ne gleda širu sliku, a kad je i gleda, to je nekad površno. Split nije izolirana cjelina. Točnije, ne bi trebao biti izoliran. A tome se nije posvetila gotovo nikakva pažnja. Potpuno se zaboravlja da je Split, kao i srednja i sjeverna Dalmacija prema prijedlogu, u ovom trenutku, kao i prema prijedlogu Uredbe o smjernicama Unije za razvoj Transeuropske prometne mreže, na sveobuhvatnoj prometnoj mreži EU-a nižeg reda, za koju su dostupna višestruko manja sredstva iz proračuna EU-a u odnosu na osnovnu mrežu koja je višeg reda. Gradsko vijeće je u siječnju 2021.godine usvojilo prijedlog SDP-a da Hrvatska zatraži priključenje Splita i Dalmacije Mediteranskom koridoru EU-a. To su dobile susjedne zemlje poput Albanije i Crne Gore, ali ne i Split i Dalmacija. Zagovaranje uvrštavanja Splita na osnovnu prometnu mrežu EU-a, te izgradnja suvremene dvotračne elektrificirane željeznice prema Splitu se u Strategiji i ne spominje, a to je ključni razvojni instrument koji može privući investicije u naš grad i okolicu. Mi smo prema Strategiji zadovoljni sadašnjim stanjem, koje je za nas izuzetno nepovoljno i signalizira visokotehnološkim potencijalnim investitorima da ne planiraju ulaganje u Splitu i okolici", istaknuo je SDP-ov gradski vijećnik.
"Naučimo nešto od onih koji gradom upravljaju na puno bolji i efikasniji način"
"U Strategiji ne vidimo kakav je odnos Splita prema budućnosti škvera i tog prevrijednog prostora. Ne vidimo strateški cilj da Grad od Županije preuzme upravljanje pomorskim dobrom, što je također predložio SDP, Gradsko vijeće prihvatilo a Županija odbila. Ne vidimo kakav je odnos prema Sjevernoj luci i trgovačkom društvu Luka d.d. Split čija prvenstvena koncesija traje do 2035. godine, dok godišnje plaćaju svega 0,64 eura po metru četvornom. Treba li tu prvenstvenu koncesiju produžiti, raspisati natječaj pa da dobijemo možda ozbiljniju firmu koja neće ugrožavati zdravlje naših sugrađana i pritom ih vrijeđati ili možda trebamo izmijeniti prostorni plan za to područje?
S druge strane, definitivno podržavam Mjeru „Povećanje stambenog fonda priuštivog stanovanja, s fokusom na razvoj modela dugoročnog javnog najma“ koji će biti dostupan širim društvenim skupinama“ povećavanjem fonda stanova za javni najam, između ostalog korištenjem postojećih modela priuštive stanogradnje te javnog najma. Raduje me i što se na više mjesta u Strategiji navodi potreba za veću skrb o ranjivim skupinama, od socijalne skrbi i stambenog zbrinjavanja do mobilnosti odnosno pristupa mnogih lokacija u Splitu osobama s invaliditetom. Istovremeno, žao mi je što se u Strategiji tek usput spominju nacionalne i seksualne manjine koje kao naši sugrađani obogaćuju naš grad, a koji nisu bili ni uključeni u izradu ove Strategije", kaže Matijević.
"Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u donošenju ove Strategije, a tu ću istaknuti i Rast. Nadam se da će se ono što je dobro u Strategiji provesti, ali na puno ozbiljniji način i puno brže nego što je tekao proces izrade, te da ovaj dokument neće skupljati prašinu u nekom ormaru u Banovini. Vjerujem da će nam i ovakav dokument koji donosimo sa zakašnjenjem i s nekim nedostacima, ali i nekim pozitivnim elementima, biti poticaj da puno ozbiljnije pristupimo ključnim pitanjima za razvoj našeg grada, umjesto da zbog sitnog politikantstva naš grad stagnira dok nas pretječu drugi gradovi u Hrvatskoj, pa i u našem okruženju poput Šibenika, Zadra, a o Dubrovniku da i ne govorim. Naučimo nešto od onih koji gradom upravljaju na puno bolji i efikasniji način", zaključio je.
