HGSS je osnovana 1950. godine kao interna služba Hrvatskog planinarskog saveza i danas je prerasla u službu javnog karaktera koja brine o sigurnosti građana 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Neprofitna je udruga koja obavlja djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Okuplja oko tisuću gorskih spašavatelja (jedna osmina su žene) organiziranih u 25 stanica HGSS-a koje pokrivaju cijelo područje Republike Hrvatske. Akcije potrage i spašavanja se ne naplaćuju.
Službu čine alpinisti, speleolozi, visokogorski planinari i skijaši, koji su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve medicinske pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i spašavanja uz pomoć helikoptera te za potrage na nepristupačnim terenima i uz pomoć potražnih pasa. S obzirom na to da je HGSS neprofitna organizacija, njeno djelovanje je dobrovoljno i članovi ne dobivaju naknadu (plaću).
Iako se nazivaju gorskom službom, GSS-ovci spašavaju i u gradovima i drugim neplaninskim područjima. Penju se na visoke objekte, zavlače u tunele i cijevi, spašavaju iz prometnih nesreća na kopnu i moru te kod ekstremnih sportova kao što su brdski biciklizam, paraglajding, rafting i drugi, javlja HRT.
HGSS ima i 45 pasa (od toga 25 licenciranih) koji prolaze vrlo stroge obuke, ali trebaju ih i više, jer se većina intervencija svodi na traganje. A jedan pas na terenu može zamijeniti i do 25 ljudi, pa ih spasioci doživljavaju praktički kao kolege. Služba raspolaže s oko 150 vozila, koja su im zaista nužna, no većina je dotrajala jer su spasiocima već došla kao rabljena ili rashodovana od drugih službi… HGSS-ovci imaju osobnu i tehničku opremu te skupnu (spašavateljsku) i opremu za prvu pomoć. Spasioci često moraju na leđima nositi baš sve što im treba, ali opet tako da ih to suviše ne optereti i uspori.
Svake godine lagano raste broj intervencija, no za 2017. HGSS-ovci se mogu pohvaliti da niti jednu osobu koju su spasili nisu izgubili, svi zatečeni živi takvim su i ostali. Broj intervencija prosječno je 2–3 dnevno, a od njih samo dio su spašavanje stranih turista zapelih u hrvatskim planinama, gorama i morima. Na turiste otpada tek 20% naših intervencija i nama su lakši dio posla. Onaj najveći dio od 80% čini domicilno stanovništvo, bolesni ljudi, dementni starci koji odlutaju od kuće, pa čak i samoubojice. To je teža i mračnija strana naše priče.
Josip Granić, pročelnik Komisije za spašavanje na vodama i u poplavama HGSS-a i Tihana Boban, gorska spašavateljica i licencirana voditeljica potražnog psa HGSS-a gostujući u emisiji Dobro jutro, Hrvatska predstavili su rad Službe, ocijenili proteklu godinu te građanima dali kratke savjete kako se ovih dana ponašati u planinama.
Prvo i osnovno pravilo je da kada krećete put planina da se dobro i primjereno obučete, prilagodite svoju i odjeću i obuću vremenskim uvjetima i terenu. Ne zaboravite napuniti mobitele kada krećete na izlet da se možete javiti u slučaju nezgode. I svakako izlet prilagodite svojim fizičkim sposobnostima i trenutnoj formi, jer su najčešće intervencije upravo zbog toga što građani često precijene svoje mogućnosti.
