Prof. dr. sc. Joško Markić, županijski vijećnik SDP-a povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada upozorio je na važnost brige o djeci.
Što navodi u priopćenju, prenosimo vam u cijelosti:
"Svjetski dan mentalnog zdravlja se obilježava 10. listopada. Iako bi prema Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva, mentalno zdravlje djece i adolescenata trebao biti jedan od prioriteta Hrvatske, realnost je sasvim drukčija.
"Jedan od vodećih javnozdravstvenih problema"
- Iako već nekoliko godina upozoravamo, stanje u Splitu je i dalje nezadovoljavajuće. Stoga je ovo nova prilika za ukazati da je KBC Split jedina bolnica ove razine u Hrvatskoj koja nema stacionarni odjel dječje i adolescentne psihijatrije, a i dostupnost vanbolničke ambulantne zaštite je nedostatna. Razlog tome može biti manjak prostornih kapaciteta i potrebnih stručnjaka, ali ipak, više od svega, problem je nedostatak vizije i političke volje da se stanje poboljša.
Mentalno zdravlje te duševne bolesti i poremećaji djece i adolescenata, jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema, a posebno su bili ugroženi tijekom pandemije. Imamo trend visoke stope nasilja, duševnih teškoća i smanjenja zdravih životnih navika. Posljednjih dana čitamo o mnogim slučajevima vršnjačkog nasilja u školama, a prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, svako četvrto dijete doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi skoro svakodnevno.
- Prevencija je temelj svake dobro promišljene zdravstvene politike i već godinama očekujem od HDZ-ove zdravstvene administracije pomake na tom planu. Ali njih nema. Oko 70 posto problema u dječjoj dobi se može povoljno liječiti ranom intervencijom i terapijom. Stoga je interes svih da imamo dobro razvijene službe za dječje mentalno zdravlje.
"Samoubojstvo je postalo drugi najčešći uzrok smrti"
Najnovije dostupne procjene ukazuju na to da skoro svako sedmo dijete u dobi 10 do 19 godina ima neku vrstu mentalnih poteškoća poput depresije, poteškoća prehrane ili ponašanja, anksioznosti… Nažalost, samoubojstvo je postalo drugi najčešći uzrok smrti u toj dobnoj skupini. Istovremeno, postoji veliki nesrazmjer između potreba i ulaganja sredstava u mentalno zdravlje pa se tako tek oko 2 posto državnih proračuna za zdravstvo usmjerava u mentalno zdravlje.
- Zaštitni čimbenici, poput brižnih roditelja i skrbnika, sigurnog školskog okruženja i pozitivnih odnosa s vršnjacima, mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja djece i adolescenata. Međutim, stručna pomoć je od presudne važnosti te treba biti lakše dostupna. Osim dostupnosti, važno je i skinuti stigmu koju ponekad traženje te pomoći nosi te tako dodatno onemogućava djecu u pristupu podršci koja im je potrebna. Situacija u Dalmaciji, čak i u velikim gradovima, je loša te treba uložiti napor da skrb za mentalno zdravlje djece i adolescenata ne bude i dalje lošija nego u drugim dijelovima Hrvatske. Snagom argumenata se treba boriti protiv marginalizacije. Moramo ojačati ovu djelatnost te, uz stacionarni dio zdravstvene skrbi, pomoći i proširenju kapaciteta naše županijske Poliklinike za djecu s poteškoćama u razvoju.
"Prioriteta u zdravstvu je mnogo"
Prioriteta u zdravstvu je mnogo, ali onaj koji pomaže da djeca i adolescenti ostvare svoje potencijale na najbolji mogući način te budu temelj zdravog i sretnijeg društva uvijek treba biti na vrhu", napisao je Prof.dr.sc. Joško Markić, županijski vijećnik stranke SDP.
