U javnosti se o velikim infrastrukturnim projektima često govori kroz brojke, rokove i gradilišta, no njihova prava vrijednost vidi se tek kada ih promatramo kroz perspektivu budućih desetljeća. Projekt aglomeracije Jelsa–Vrboska–Stari Grad zato nije tek investicijski pothvat, nego razvojna odluka koja određuje kako će Hvar živjeti, rasti i čuvati svoj prostor.
Što za Vas znači kada kažete da je riječ o projektu koji mijenja razvojnu logiku otoka?
"To znači da otok više ne smije funkcionirati po logici privremenih rješenja. Godinama su mnoge otočne sredine živjele između sezonskih pritisaka, infrastrukturnih ograničenja i stalne potrebe da se “izdrži još jedno ljeto”. Takav pristup možda kratkoročno omogućuje funkcioniranje, ali ne stvara sigurnost ni razvojni kapacitet. Kada dobijete ozbiljan vodnokomunalni sustav, više ne upravljate krizama, nego budućnošću.
Razvojna logika se mijenja zato što se stvara nova osnova za planiranje. Lokalna zajednica može odgovornije prostorno promišljati, poduzetnici mogu sigurnije ulagati, a stanovnici dobivaju veću kvalitetu javne usluge. To je osobito važno na otoku Hvaru, gdje su prirodni resursi ograničeni, a pritisak na prostor snažan. Ozbiljna infrastruktura uvodi red, predvidivost i otpornost."
Zašto je pitanje vode i odvodnje zapravo pitanje društvenog standarda, a ne samo komunalne tehnike?
"Zato što kvaliteta komunalne infrastrukture u konačnici određuje i kvalitetu svakodnevice. Ljudi najprije možda primijete nove cijevi ili radove u ulici, ali pravi učinak osjete kasnije: manje kvarova, veća sigurnost opskrbe, smanjen rizik od zagađenja, pouzdaniji sustav u razdobljima vršnog opterećenja. To su stvari koje građanima znače mir i povjerenje da osnovni sustavi funkcioniraju.
Osim toga, kvaliteta vode i sustava odvodnje izravno je povezana sa zdravljem, higijenskim standardima i zaštitom okoliša. Kad imate sustav koji je dobro projektiran i usklađen sa suvremenim pravilima, zapravo podižete ukupnu razinu društvenog standarda. To je posebno važno za otočne sredine koje ne smiju biti prepuštene improvizaciji."
Kako ovaj projekt pomaže očuvati ravnotežu između razvoja i zaštite prostora?
"Najveća vrijednost ovog projekta je upravo u tome što razvoj ne temelji na potrošnji prostora, nego na njegovoj zaštiti. Ne možemo i ne smijemo razvijati budućnost tako da trošimo resurse koji Stari grad, Jelsu i Vrbosku čine prepoznatljivim. More, krajolik, obalni pojas i kvaliteta života nisu samo estetske vrijednosti, nego egzistencijalni razvojni resursi.
Projekt javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda smanjuje rizik od nekontroliranog opterećenja okoliša, a modernizacija mreže znači i racionalnije upravljanje vodom.
Brojka da će ovaj projekt omogućiti rast priključenosti javnoj odvodnji na 95 %, nije važna samo kao administrativni pokazatelj. Ona znači manje rizičnih točaka u prostoru, manji pritisak na more i podzemlje te veću razinu sigurnosti za sadašnje i buduće generacije."
Koliko ovakvi projekti pridonose ravnomjernijem razvoju otoka?
"Jako mnogo. Ravnomjeran razvoj ne znači da svi krajevi moraju biti isti, nego da imaju jednako pravo na osnovni standard i razvojnu perspektivu. Otoci imaju svoje posebnosti i svoju snagu, ali imaju i dodatne izazove: logističke, prostorne i demografske. Ako želimo da ljudi ostanu živjeti na otocima, moramo im osigurati uvjete koji ne zaostaju za ostatkom zemlje."
Kada govorite o budućnosti hrvatskih otoka, prije svega otoka Hvara i grada Stari grad, gdje vidite mjesto ovakvih projekata?
"Vidim ih u samom središtu te budućnosti. Bez ozbiljne infrastrukture nema ni ozbiljne otočne politike. Možete govoriti o digitalizaciji, zelenoj tranziciji, kvalitetnom turizmu, poduzetništvu i ostanku mladih, ali ako nemate pouzdane komunalne sustave, sve ostalo počiva na slabim temeljima.
Upravo zato ovakvi projekti moraju imati kontinuitet. Mi smo dobar primjer kako se, uz europska sredstva, nacionalnu potporu i lokalnu suradnju, može napraviti razvojni iskorak koji ima trajan učinak. Naša je obveza da to ne bude iznimka, nego pravilo."
