Projekt vodnokomunalne infrastrukture na istočnom dijelu Hvara može se čitati i kao šira razvojna priča: o tome kako se otočne zajednice pripremaju za budućnost, kako se razvoj usklađuje sa zaštitom okoliša i zašto su komunalni sustavi temelj svake ozbiljne lokalne politike.
Može li se reći da ovaj projekt nadilazi okvire klasične komunalne investicije?
Apsolutno. Ovo je projekt koji govori o tome kakav razvoj želimo na otocima. U najširem smislu, on pokazuje da više nema prostora za improvizaciju i parcijalna rješenja. Ozbiljna otočna budućnost mora počivati na pouzdanim sustavima koji štite resurse, podižu kvalitetu života i omogućuju gospodarski razvoj bez urušavanja prostora.
Zato ga treba čitati kao razvojni model. On povezuje zaštitu okoliša, javno zdravlje, komunalni standard, turističku održivost i institucionalnu sposobnost da se takav projekt pripremi i provede. To je mnogo više od građevinskog pothvata.
Što je najveća poruka projekta za otočne zajednice u Hrvatskoj?
Da se i na otocima mogu provoditi veliki, tehnički složeni i razvojno važni projekti ako postoji suradnja lokalne zajednice, struke, države i europskih fondova. To je važna poruka jer otoci ponekad nepravedno nose etiketu prostora u kojem je sve sporije, skuplje i teže.
Istina je da su uvjeti na otoku složeniji, ali upravo zato ovakvi projekti imaju dodatnu vrijednost. Oni pokazuju da otočni razvoj može biti moderan, promišljen i sustavan. To građanima daje povjerenje, a drugim sredinama primjer da je takav iskorak moguć.
Kako projekt utječe na odnos između okoliša i razvoja?
Na najbolji mogući način, pokazuje da taj odnos ne mora biti konfliktan. Predugo se u javnosti stvarao dojam da razvoj nužno znači veći pritisak na okoliš, a zaštita okoliša usporavanje razvoja. Ovaj projekt pokazuje suprotno: razvoj koji se temelji na dobroj infrastrukturi zapravo štiti okoliš i čini zajednicu otpornijom.
Kada smanjujete rizik od zagađenja mora i podzemnih voda, kada podižete priključenost na javnu odvodnju i kada modernizirate sustav vodoopskrbe, vi istodobno štitite prostor i stvarate uvjete za kvalitetniji rast. To je suština održivosti.
Što će biti pravi pokazatelj uspjeha projekta kroz nekoliko godina?
Pravi pokazatelj uspjeha neće biti samo broj izgrađenih kilometara ili objekata, nego osjećaj da sustav pouzdano radi i da je zajednica mirnija, sigurnija i otpornija. Uspjeh će se vidjeti u čišćem i zaštićenijem okolišu, u stabilnijem funkcioniranju tijekom sezone, u manjem broju problema i u većem povjerenju građana da njihov prostor ima ozbiljnu budućnost.
Uspjeh će se vidjeti i u tome da razvoj Hvara više ne mora ići po rubu kapaciteta prostora, nego na temeljima sustava koji ga mogu nositi.
Zašto je važno o ovakvim projektima govoriti i kao o društvenim, a ne samo tehničkim temama?
Zato što infrastruktura na kraju uvijek govori o društvu. Govori koliko ozbiljno planiramo, koliko poštujemo okoliš, koliko mislimo na buduće generacije i koliko nam je stalo do kvalitete života ljudi. Cijevi, uređaji i crpne stanice možda jesu tehnički objekti, ali njihova svrha je duboko društvena.
Ovaj projekt upravo zato zaslužuje da ga promatramo šire: kao ulaganje u pouzdanost, u zajednicu, u prostor i u razvojnu kulturu koja zna da budućnost ne nastaje sama od sebe, nego se gradi odgovorno i sustavno.
