U Staroj gradskoj vijećnici u Splitu sutra, u srijedu, 29. listopada, u 12 sati, bit će otvorena izložba “Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)”, koju organizira Muzej grada Splita u suradnji sa Staroslavenskim institutom iz Zagreba i Književnim krugom Split – Marulianumom. Izložba će biti dostupna za razgledavanje do 20. prosinca, a posjetiteljima nudi jedinstveno putovanje kroz tisućljetnu povijest glagoljaške tradicije na hrvatskom tlu.
Projekt se odvija povodom 1200. obljetnice Prvoga splitskog crkvenog sabora (925. – 2025.), događaja koji je imao presudan značaj u povijesti hrvatskog crkvenog i kulturnog identiteta. Izložba prikazuje razvoj glagoljaštva kao fenomena koji je obilježio duhovnost, pismenost i kulturni kontinuitet hrvatskog naroda, osobito na području Dalmacije, a posebno Splita.
Glagoljaška baština kroz umjetnost, pisanu riječ i sjećanje
Na izložbi će biti predstavljeni brojni vrijedni predmeti, umjetnička djela i arhivski materijali koji svjedoče o razvoju i snazi glagoljaške kulture. Među eksponatima ističu se djela velikana hrvatske umjetnosti poput Ivana Meštrovića, čija skulptura “Povijest Hrvata” simbolično otvara izložbu, te Mata Celestina Medovića s poznatim platnom “Splitski sabor 925. godine”, koje prikazuje jedan od ključnih trenutaka hrvatske povijesti.
Posebnu pozornost privlače ilustracije suvremenog umjetnika Manuela Šumberca, među kojima su prikazi kralja Tomislava na Prvom splitskom saboru, glagoljaša Butka, te prizor Marka Marulića koji sestre Bire prevodi “Hrvatsku kroniku”. Među izlošcima nalaze se i povijesne fotografije, poput one koja bilježi otkrivanje spomenika Grguru Ninskom na Peristilu 1929. godine, te raritetni primjerci glagoljskih misala i drugih liturgijskih knjiga.
Tisućljetna priča o jeziku i identitetu
Izložba “Povijest koja ne šuti” podsjeća da glagoljaštvo nije samo pismo, već simbol hrvatske pismenosti, duhovnosti i kulturne samosvijesti. Kroz stoljeća, glagoljaši su čuvali i prenosili ideju o posebnosti hrvatskog jezika i kulture, unatoč političkim i crkvenim pritiscima. Njihova baština povezuje rano srednjovjekovno razdoblje s modernim vremenom, potvrđujući da hrvatska kultura živi kroz riječ i znak.
U tom kontekstu, izložba ističe i poveznice glagoljaštva s najpoznatijim hrvatskim humanistima, poput Marka Marulića, te s vjerskim i kulturnim pokretima koji su oblikovali nacionalni identitet. Kroz izložene predmete i suvremene interpretacije, Split se ponovno potvrđuje kao jedno od ključnih središta hrvatske pismenosti i duhovnosti.
Povijest koja živi i govori
Posjetitelji će, uz pomoć postava Muzeja grada Splita i partnera, moći doživjeti glagoljašku povijest kao živu priču – onu koja ne šuti, već govori kroz kamen, pergament, sliku i kip. Izložba podsjeća na važnost očuvanja kulturne baštine, ali i na odgovornost suvremenog društva da te vrijednosti prenosi budućim naraštajima.
Organizatori poručuju da izložba nije tek povijesni pregled, već emocionalno i intelektualno putovanje kroz stoljeća hrvatske pismenosti, a svi su posjetitelji dobrodošli.
Izložba “Povijest koja ne šuti: glagoljaštvo u Splitu (925. – 2025.)” bit će otvorena do 20. prosinca 2025. u Staroj gradskoj vijećnici, a ulaz je slobodan.
