Mohamad Sh., 37-godišnji državljanin Pakistana, ponovno je završio iza rešetaka, samo nekoliko mjeseci nakon što je odslužio četverogodišnju zatvorsku kaznu zbog silovanja djevojke krajem srpnja 2020. godine u zagrebačkom hotelu Porin, u kojem borave azilanti. Krajem lipnja ove godine optužen je da je silovao državljanku Nepala kojoj je prethodno u Hrvatskoj našao posao i ograničio joj slobodu kretanja. Zatvorio je žrtvu u stanu i počeo fizički zlostavljati, a potom ju je silovao. Prema iskazu žrtve, to je ponovio nekoliko puta.
Ono što izaziva zgražanje javnosti jest činjenica da, unatoč pravomoćnoj presudi i odsluženoj kazni, Pakistanac nije bio odmah protjeran iz zemlje. MUP je, kažu, reagirao po proceduri, odmah po izlasku iz zatvora premješten je u Detencijsko-deportacijski centar u Ježevu te je doneseno rješenje o protjerivanju, piše Jutarnji.
No, muškarac je zatražio azil. Nakon što mu je zahtjev odbijen, Pakistanac je prebačen, kao tražitelj azila, u Prihvatni centar Porin u novozagrebačkim Dugavama. Na istu lokaciju gdje je silovao djevojku. Stigla mu je i druga odbijenica za azilom, a on je, putem odvjetnika, uložio žalbu.
Zbog sporosti sustava, Pakistanac je, čekajući pravomoćno rješenje, odluku i presudu, kao stanar Porina koji nema ograničenu slobodu kretanja i čeka pravomoćnost rješenja o protjerivanju, zlouporabio institut azila te ponovno počinio gnusan čin.
Zakon o strancima propisuje da se državljanin treće zemlje mora protjerati ako je pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu dulju od jedne godine za kazneno djelo počinjeno s namjerom. Odvjetnik Mario Medak za Jutarnji objašnjava da su policija i sud imali temelje za protjerivanje još 2020. No, Zakon o kaznenom postupku iz 2011. sudovima ne dopušta da samostalno izreknu protjerivanje, za razliku od prekršajnih sudaca.
- Protjerivanje mu u presudi nije mogao odrediti Županijski sud koji ga je osudio, s obzirom na odredbe ZKP-a i KZ-a, ali je, sukladno Zakonu o strancima, isti sud morao obavijestiti nadležnu policijsku postaju o pokretanju kaznenog postupka i samoj presudi. Tada policija prilikom izlaska iz zatvora dočekuje stranca, provodi hitni postupak i isti dan izdaje rješenje o protjerivanju, ne samo iz RH nego i iz europskog gospodarskog prostora. Protiv rješenja o protjerivanju stranac nema pravo žalbe, ali može pokrenuti upravni spor. Međutim, tužba ne odgađa izvršenje rješenja o protjerivanju, osim u posebnim slučajevima, primjerice ako mu je život u drugoj zemlji ugrožen - pojašnjava odvjetnik.
Zabrana boravka može se izreći na razdoblje od tri mjeseca do 20 godina, kaže Medak. Dodaje kako bi mogućnost izricanja protjerivanja u kaznenom postupku mogla postati tema javne rasprave, osobito među udrugama za zaštitu ljudskih prava.
